Provjerite koliko je u ovoj godini prošlo bicikala Zagrebom prema službenom brojaču
Prije nekoliko dana, uočili smo da kazaljka na brojaču bicikala koji se nalazi kod dvorane Lisinski u Zagrebu pokazuje 100.000 prolazaka u ovoj godini. Iako su dakle obuhvaćeni i zimski mjeseci, može se iščitati da na ovoj frekventnoj biciklističkoj ruti prolazi dnevno oko 800 biciklista. Jesu li to male, normalne ili velike brojke komentirao nam je predstavnik Sindikata biciklista Davorin Belamarić.
Foto: Ivan Božić/srednja.hr
Krajem svibnja prošle godine, na križanju Vukovarske i Trga Stjepana Radića postavljen je brojač dnevnog i godišnjeg biciklističkog prometa. U svega tri i pol mjeseca postojanja, zabilježeno je 150.000 prolazaka, odnosno u prosjeku nešto više od 1400 dnevno.
Grad nije sve podatke učinio javno dostupnim
Godišnja kazaljka biciklističkog prometa ponovno nas je zaintrigirala prije par dana, kada smo uočili da se broj prolazaka u 2015. dosegao šest znamenki.
– 100 000 prolazaka od početka godine bilo bi prosječno okruglih 800 dnevno, što nije malo, uzevši u obzir da u prosjek ulaze i zimski mjeseci. Ipak, ono pravo tek dolazi. Prošle godine je brojač znao zabilježiti i više od 2500 prolazaka dnevno, pojašnjava nam Davorin Belamarić iz Sindikata biciklista.
Dodaje i da već postoji solidna količina podataka i ne samo na toj lokaciji, iz koje bi se mogli izvesti brojni interesantni zaključci. Poput oni o trendovima porasta, o ovisnosti vožnje bicikla i vremenskih uvjeta, o najfrekventnijim satima u danu i danima u tjednu ili o poštivanju ispravnog smjera vožnje bicikla.
Međutim ovi se zaključci ne mogu izvoditi bez potpunih podataka.
– Nažalost podaci nisu javno dostupni. Unatoč prethodnim obećanjima, brojnim molbama i zahtjevima da Grad te zanimljive podatke u potpunosti stavi javnosti na raspolaganje, to se nije dogodilo.
Grad se oglušio i na nekoliko pozivanja na Zakon o pravu na pristup informacijama. Odgovor i dalje pokušavamo dobiti. U međuvremenu je javno objavljena tek jedna vrlo štura verzija podataka, koji su proizvoljno agregirani i prikazani i iz kojih se ne može mnogo toga zaključiti, govori Belamarić.
Porast biciklističkog prometa primjetan ne zbog nego unatoč situaciji u Gradu
Kada je riječ o nekim općim kretanjima unutar biciklističkog prometa, ipak je broj u porastu.
– Da, porast korištenja bicikala primjećujemo. U tome se svi slažu. Gradska uprava pokušava sebi pripisati zasluge za takvo povećanje što je apsurd jer zadnjih godina nisu napravili gotovo ništa na zagrebačkoj biciklističkoj infrastrukturi.
Štoviše, neke stvari i propadaju zbog neodržavanja a neki noviteti su pogoršanja. Ljudi sve više voze bicikl ne zbog nego unatoč situaciji u Gradu, rekao je član Sindikata biciklista.
Foto: Ivan Božić/srednja.hr
Nužni su sljedeći infrastrukturni zahvati
Na pitanje što bi onda grad mogao učiniti za poboljšanje biciklističke infrastrukure, Belamarić opširno odgovara:
– Zagreb bi za stvarno poticanje biciklističkog prometa trebao napraviti sljedeće (po redu hitnosti i jednostavnosti):
• Ispraviti nepropisnu signalizaciju koja stvara rizik od nesreća (nepropisno označeni ili izblijedjeli prijelazi bic. staza preko kolnika)
• Popraviti izbljedjelu signalizaciju biciklističkih staza
• Povezati sve besmislene prekide bicisklističkih staza na križanjima (više stotina) i to
– spustiti rubnjak
– iscrtati prijelaz preko kolnika
– povezati staze u razini kolnika (Novi Zagreb gdje su podzemni prolazi)
Od krupnijih zahvata za kasnije Belamarić navodi kako treba:
• Prilagoditi rad semafora da ne diskriminira biciklistički promet (treba stati, ponekad i otići 3 m dalje, i pritisnuti taster; treba ponekad čekati 2 minute za prolazak većih križanja)
• Izvesti početke i završetke biciklističkih staza – prelaske s kolnika na stazu i obratno
• Ukloniti zapreke s biciklističkih staza ili biciklističke staze izvesti drugačije – kante za smeće, stupove, terase kafića, kioske
• Ugraditi kanalice na mostove i podvožnjake
• Ugraditi dovoljnu količinu kvalitetnih parkirališta (klamerice) i prestati s praksom rasipanja javnog novca na višestruko preskupe i nefunkcionalne ‘spirale’.
• Dodati kritičan broj nedostajućih staza kako bi se one povezale u cjelovitu mrežu i osigurale dostupnost cijelog grada
• Početi izrađivati kvalitetne biciklističke staze za magistralne pravce, izdvojene od pješaka (to uključuje i prenamjenu jednog manjeg dijela javnog prostora, koji je sada obilato dodijeljen automobilskom prometu ili parkiranju).
