Ekologija

Nastavna pokusna šuma Zagreb ukupno ima osam hektara rasadnika i tisuću ha šume. Osnovana je prije 93 godine kako bi studenti zagrebačkog Šumarskog fakulteta mogli proučavati netipične vrste stabala. Njegova osnovna primjena je edukacija pa studenti provode pokuse za svoje završne i diplomske radove te doktorate, a od ove godine Studentska udruga šumarstva pokrenula je i radionice kako bi obogatili svoju terensku nastavu.

Povodom Dana planete zemlje posjetili smo rasadnik Šumarskog fakulteta, koji se u zagrebačkom naselju Ravnice proteže na 3 hektra. Ova zelena oaza usred grada, od glavne zgrade fakulteta udaljena je svega pet minuta hoda, a studentima služi za osposobljavanje putem praktičnog rada.

U njemu se može pronaći čak 142 vrste stabala i kultivara, a u arboretumu koji okružuje rasadnik nalazi se 94 vrste starih stabala, među kojima je i rekordni glog s deblom širim od 40 centimetara. Osnovan je 1922. godine, a do danas se proširio i na još dvije površine koje sve zajedno tvore Nastavnu pokusnu šumu Zagreb. Kako obrezivati, razmnožavati i brinuti se za stabla studenti imaju priliku isprobati i u Svetošimunskoj cesti, preko puta Policijske akademije i u centru šume Dotršćina.

Edukacija je osnovna funkcija rasadnika

- NPŠO Zagreb ukupno ima oko 8 ha površine i tisuću hektara šuma, koje su rascjepkane na šumu Dotršćina, Sljeme, Dubrava – Mokrice i Šašinovečki lug. Osim za praktičnu nastavu, ovdje proizvodimo i razmnožavamo sav biljni materijal koji nudimo i na tržištu. Za razmnožavanje koristimo i dva staklenika. Jedan od njih je potpuno opremljen automatiziranim sustavom zamagljivanja, ukratko nam je profesor Damir Drvodelić opisao i objasnio primjenu fakultetskog rasadnika.

Njegova osnovna funckija je edukacija. Mnogi studenti ovdje provode svoje završne radove i pokuse za diplomske ili doktorate. U šumskoj oazi usred grada predviđena je i praktična nastava, koja se odvija u sklopu vježbi.

Božična tradicija Šumarskog fakulteza u Zagrebu
- U vrijeme zimskih blagdana svim našim djelatnicima, Sveučilištu, brojnim fakultetima, bolnicama i dječijim vrtićima poklonimo božično drvce, približio nam je profesor Drvodelić jednu lijepu tradiciju Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Studenti organizirali radionicu rasadničarstva

Rasadnik je otvoren svakog dana od 7 do 15 sati pa se svi studenti mogu najaviti i doći učiti hortikulturu i dendrologiju. Pri dolasku smo sreli desetak studenata kako obrezuju borove u sklopu radionice rasadničarstva.

- Ovu radionicu organizirala je Studentska udruga šumarstva. U njoj mogu sudjelovati svi studenti našeg fakulteta. Ovo je prva godina da smo pokrenuli tako nešto, jer smo shvatili kako imamo premalo prakse u sklopu nastave pa smo se odlučili sami organizirati kako bi si približili što se od nas očekuje kada se zaposlimo, objasnila nam je studentica Nina Herceg.

U prošlom tjednu imali su radionicu iz mikoriza. Stručnjak Robert Slezak ih je naučio kako se stvara simbioza između gljiva i korijena. U prošli ponedjeljak, kada smo ih i mi sreli, vježbali su orezivati božićna drvca pa im je profesor Drvodelić objasnio zašto i pokazao kako se to radi. Početkom sljedećeg tjedna dolazi im Dean Čebić iz bonsai udruge Zen. On će im pokazati kako se njeguju minijaturno stabalce u posudi.

Unatoć mogućnostima mladi šumari nemaju dovoljno praske

- Peta sam godina fakulteta i pri kraju studija sam shvatila kako imamo premalo prilike iskoristiti znanje koje smo dobili na predavanju. Dođemo mi tu u rasadnik, najčešće u sklopu vježbi, ali to je ograničeno pa čak ni ne stignemo svi doći na red primijeniti naučenu teoriju. Zato smo se organizirali kako bi si studenti malo zaprljali ruke, Nina je slikovito objasnila cilj radionica.

Profesor Drvodelić također smatra kako bi njegove kolege trebale češće dovoditi studente u rasadnik, jer na terenskoj nastavi dolazi do preklapanja svega što su naučili. Na kolegijima koje vodi Drvodelić uči se samo o osnivanju šuma, početnom segmentu, a kroz više prakse na kasnijim godinama moglo bi se dugoročno pratiti njezin razvoj pa bi mladi šumari iz prve ruke imali priliku vidjeti kako se razvijaju šumske zajednice.

Najtraženija smreka i lovor višnja
Rasadnik Šumarskog fakulteta u Zagrebu svake zime prodaje i božična drvca, od kojih je najtraženija Smreka. Uzgajaju i različite hortikulturne vrste, ali njihova potražnja varira iz godine u godinu. – Znamo se ponekad i iznenaditi kada nam kupac dođe tražiti neke sadnice koje uopće nemamo, a s druge strane za neke biljke je tolika potražnja da ih ne možemo dovoljno proizvesti. Lovor višnja nam je jedna od najprodavanijih, jer je dosta izdržljiva i otporna.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.