Pretraga

Otkrivena najstarija zvijezda u poznatom Svemiru

A- A+

Australski astronomi otkrili su dosad najstariju zvijezdu u poznatom Svemiru, koja je nastala
ubrzo nakon Velikog praska, prije 13,6 milijardi godina.

Tim australskih astronoma otkrio je najstariju do sada poznatu zvijezdu staru 13,6
milijardi godina. Od Zemlje je udaljena 6000 svjetlosnih godina, što je relativno blizu u astronomskim terminima, a snimili su je teleskopom SkyMapper.

Izdvojeni članak

Znanstvenici dokazali: Svemir može nestati svakoga trenutka!

Revolucionarno otkriće

Ovo će otkriće omogućiti astronomima da proučavaju kemijski sastav prvih zvijezda, a glavni istraživač Stefan Keller tvrdi da su izgledi za ovakvo otkriće bili ‘jedan u 60 milijuna’.

– Ugodno nas je iznenadilo ovo. Potraga je bila kao da tražite iglu u plastu sijena, rekao je Keller za the Guardian.

Teleskop koji se koristi u traženju najstarijih zvijezda dio je projekta izrade prve
digitalne karte južnog neba. SkyMapper ima kameru od 268 milijuna piksela te svake minute snima područje 29 puta veće od punog Mjeseca.

Keller kaže da samo iz boje zvijezda mogu vidjeti koje su potencijalni kandidati za listu najstarijih.

Otkriće poput vremenske kapsule

Otkriće se uspoređuje s ‘vremenskom kapsulom’ koja bi trebala dati nove informacije o najstarijim zvijezdama. Istraživači vjeruju kako je zvijezda nastala nakon supernove jedne od početnih zvijezda, koja je imala masu 60 puta veću od Sunca.

Izdvojeni članak

Svemirom luta planet bez ikakvih gravitacijskih veza

– Da bi napravili zvijezdu poput Sunca treba vam vodik i helij iz Velikog praska i jako
puno željeza, oko 100 puta više od mase Zemlje. Za prastaru zvijezdu ovog tipa treba vam željeza koliko bi bio težak asteroid veličine Australije i jako puno ugljika. Taj drugačiji recept nam puno govori o prirodi prvih zvijezda i načinu njihove smrti , navodi Keller u propćenju.

Ranije se vjerovalo da su početne zvijezde umrle u eksplozijama koje su raširile željezo po svemiru. No, ova zvijezda ima lakših elemenata poput ugljika i magnezija, ali ne i željeza. To pokazuje da su te supernove imale puno slabiju energiju. Gotovo sve teške elemente u toj je eksploziji progutala crna rupa koja je nastala.