Znanost

Vidjevši naslov vjerojatno ste pomislili da smo pomiješali kruške i jabuke ili čak lubenice s narančama. Nažalost nismo i to zato što mladi Hrvati imaju jednu nimalo pohvalnu osobinu, po kojoj prednjače u EU, a verzija te osobine nije strana niti pingvinima. 

Što je zajedničko mladim Hrvatima i pingvinima s Galapagosa?
foto: Pixabay

U roditeljskom domu, uvijek je pun frižider, a rublje i posuđe oprani. Ta komocija, ali i sigurnost na koju su mladi u Lijepoj našoj naviknuti uvjetuje jedan neslavni rekord - na čelu smo Europske unije po broju onih, koji od punoljetnosti do 34 godine ostaju živjeti s roditeljima. Čak 70,3 posto je takvih u Hrvatskoj.

Kad bismo primijenili taj postotak na posljednji popis stanovništa, to bi značilo da u Hrvatskoj od 845.343 osoba u dobi između 20 do 34 godine, njih čak 594.276 živi s roditeljima do 34. godine.

Ne možemo zanemariti činjenicu da su nam uvjeti za osamostaljenje iz roditeljskog doma idealni. Daleko je od toga. Ipak, u ovom kontekstu svakako valja istaknuti da i u ostatku EU-a mladi imaju lošiji start od svojih roditelja, ali da u prosjeku 47,9 posto njih ostaje živjeti u roditeljskom domu do 34. godine. Naš prosjek je, ponovimo 70,3 %!

Zbog toga su nam se prije nekoliko mjeseci Nijemci rugali na službenim stranicama svoje vlade, a što možete pogledati ispod.

E sada dolazimo do nestašnih pingvina i veze s mladim Hrvatima.

Znanstvenici su istraživali vrste s otočja Galapagos te su uočili da pingvini i kada su dovoljno odrasli da sami prikupljaju hranu u dosta slučajeva ju ipak 'žicaju' od roditelja.

Čak i u svijetu ovih simpatičnih ptica, roditelji ne mogu reći ne svojme podmlatku pa ih uglavnom i nahrane, vjerojatno uz salvu kritika kakve i nama Hrvatima majke i očevi upućuju, uslijed vječnog suživota na koji ih prisiljavamo.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.