Vijesti

Danas će Hrvatska i Turska odigrati svoj treći susret na europskim prvenstvima. Prvog se rado sjećamo, budući da je to bio i prvi susret Vatrenih na ovom najvažnijem nogometnom kontitnentalnom natjecanju, a i prva pobjeda. O onom četvrtfinalu iz Beča bolje da ne govorimo ništa. To je bio vjerojatno najbolniji poraz reprezentacije u njenoj povijesti. No, tema članka nije nogometna analiza, nego jezični dodiri Hrvatske i Turske.

Turske riječi koje svakodnevno koristimo u hrvatskom jeziku
Izvor: bosnianmagic.blogspot.com

Duga je povijest povezanosti hrvatskog i turskog življa. Premda su odnosi uglavnom bili neprijateljskog karaktera, kulturna razmjena bila je neizbježna. Turci su pokorili Bosnu i Hercegovinu sredinom 15. stoljeća, te su vladali njome sve do 1878. kada BiH potpada pod Austro – Ugarsku. U toj gotovo petostoljetnoj vladavini, osmanlijske pretenzije su dakako bile osvojiti i hrvatske zemlje, te prokrčiti put prema Beču. Neke su dijelove na kraju i zaposjeli, a sama prisutnost blizu granica, uvjetovala je i jezične kontakte.

Dugotrajna prisutnost Turaka ostavila jezične tragove

Dakle Turci nisu nikada uspjeli osvojiti cijeli teritorij današnje Hrvatske, ali su u stoljetnim bitkama svojedobno izgubljeni dijelovi pograničnog teritorija Slavonije, dalmatinske Zagore i Like.

Upravo je u razgovornom jeziku ovih regija, najviše turcizama opstalo do današnjih dana. Tomu treba dodati i dobre trgovačke veze Osmanskog carstva i Dubrovnika, koje su također utjecale na širu uporabu orijentalnog govora u perjanici hrvatskog turizma.

Turcizmi su u hrvatskom jeziku zastupljeni kao standardne riječi, dijalektizmi, te kao izrazi vezani za islam, istok i turski način života. Važno je naglasiti da u opus turcizama ubrajamo i riječi arapskog i perzijskog podrijetla (orijentalizme), koje su velikom većinom u hrvatski stigle posredstvom turskog.

Iako su nekoliko puta u daljnjoj i bližoj prošlosti postojale tendencije iskorjenjivanja turcizama iz hrvatskog jezika, pokušaji su uglavnom bili bezuspješni jer je osim na supstandardnoj razini, turski jezik ostavio traga i na hrvatsku standardnu jezičnu normu.

Jastuk, jorgan, jogurt, džep...

Iako su se riječi iz turskog jezika kod nas udomaćile u brojnim segmentima života, valja osobito istaknuti kulinarstvo,  administraciju, vojsku, odjevne predmete, rodbinske veze te svakako vjerski život i običaje muslimana.

Evo nekolicine turskih riječi koje smo usvojili u hrvatskom jeziku, a za koje zapravo i ne postoje domaći ekvivalenti:

šećer, bakar, badem, alat, bubreg, čarapa, džep, jastuk, jogurt, krevet, kutija, majmun, pamuk, rakija, tava, sat, top, boja, limun, badem, sapun, tambura.

No, kao i u slučaju kontakata s drugim jezicima (poput talijanskog, njemačkog pa i mađarskog) većina turskih izraza, opstala je na razini razgovornog ili dijalektalnog stila.

Već smo spomenuli osobito plodna područja poput kuhinje i kulinarstva, gdje imamo izraze baklava, tulumba, burek, rahat lokum, džezva, ćevap, čorba, findžan/fildžan, zatim dijelovi kuće, kućanstva i okućnice kao što je ćup, bunar, oluk, tavan, čardak, kat, kapija, avlija

Osobnost i osobine ljudi alčak, ćafir, dever, đuturum, gurbet, hair, hrsuz, helać, te vjera i običaji islama ahiret, melek, dženet, džehenem, munara, džuma, namaz, hadždž itd.

Za kraj navedimo još neke turcizme iz različitih područja koji su dio kolokvijalnog izričaja merak, jufka, barjak, ekser, pare, ćufte, komšija, sokak, papuče, zanat, dugme, šegrt, ortakluk, mušterija, kapara te dućan.

U kontekstu teme, pogledajte zanimljivu te pomirljivu reklamu koja najavljuje utakmicu Hrvatske i Turske.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.