Gramatičke greške su nešto što svakodnevno radite, a da toga niste ni svjesni. Uskoro ćete upisati fakultet, polagati ispite i pisati brojne seminare pa pogledajte na što trebate obratiti pažnju prilikom navedenih stvari. Umjesto listanja raznih gramatičkih priručnika i udžbenika, mi vam donosimo četvrti dio gramatičkih grešaka koje ćete vjerojatno napraviti na državnoj maturi.
Ovaj put vam donosimo još pet gramatičkih pravila koji će vam pomoći pri rješavanju ispita na državnoj maturi te da što bolje napišete esej iz hrvatskog jezika.
Uhićen je zbog/radi silovanja
Jeste se ikada pitali kad koristiti zbog, a kad radi? Ako ste mislili kako je svejedno što od to dvoje izaberete, napravili ste gramatičku grešku kao većina učenika, studenata i svih ostalih koji se koriste hrvatskim jezikom. Evo zašto nije isto kad je netko uhićen zbog ili radi silovanja:
-
Zbog izriče uzrok: ‘Uhićen je zbog silovanja.’ (uhićen je zato što je nekog silovao)
-
Radi izriče namjeru: ‘Uhićen je radi silovanja.’ (uhićen je da bi počinio silovanje)
Dvoumite se oko punog ili krnjeg infinitiva
Nećemo vas daviti tvorbom samog futura I. nego ćemo vam na primjerima pokazati kad koristiti puni, a kad krnji infinitiv za izricanje buduće radnje.
Pogrešno: ‘Večeras ću učit za ispit. Pokušati ću sve naučiti, ali ne znam hoću li stić. Ako ne stignem pasti ću ispit.’
Ispravno: ‘Večeras ću učiti za ispit. Pokušat ću sve naučiti, ali ne znam hoću li stići. Ako ne stignem past ću ispit.’
Ukratko ćemo vam pojasniti: Ako koristite inverziju onda ide puni infinitiv, a krnji oblik pišete prilikom uobičajenog poretka riječi.
Ne postoje najoptimalniji i najprioritetniji
Prilikom korištenja pridjeva optimalno i prioritetno, morate znati koje je njihovo značenje. Budući da je optimalno samo po sebi superlativ, ne možete od njega opet napraviti superlativ. Drugi i treći stupanj komparacije prioriteta ne postoji jer on samo jedan te ne postoji alternativa. Logičan je zaključak kako nema najprvoga pa tako ni najprioritetnijega.
Pogrešno: najoptimalniji (=najnajbolji)
Pogrešno: najprioritetniji (=najprvi od jedinoga)
Uzeo sam auto i vozio se s njim
Sigurno ste nekoliko puta u životu rekli kako ćete doći s autom, s biciklom ili s nekim drugim prijevoznim sredstvom. U tom ste slučaju u instrumentalu koristili prijedlog s/sa, a niste trebali. Pogledajte kad upotrebljavate prijedlog, a kad ne.
Upotreba s/sa (način, vrijeme i društvo): sa žaljenjem ih gledam, s godinama ću naučiti, dužim se s prijateljima.
Ispuštanje s/sa (sredstvo i indirektni objekt): vozim se autom, bavim se pisanjem eseja.
Ukoliko ili ako
U rečenicama se ukoliko ne koristi bez svog veznog para utoliko pa je logičan zaključak kako taj veznik ne možemo koristiti umjesto ako.
Pogrešno: ‘Ukoliko više učiš, ostvarit ćeš bolji uspjeh.’
Ispravno: ‘Ukoliko više učiš, utoliko ćeš ostvariti bolji uspjeh.’ ili ‘Ako više učiš, ostvarit ćeš bolji uspjeh.’