Hrvatski studiji i Učiteljski fakultet ne kane odustati od dodatnih ispita uz maturu
Nakon što smo provjerili s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu zašto provode dodatne ispite uz državnu maturu, isto smo napravili i s Učiteljskim fakultetom i Hrvatskim studijima. Naime, oba ova fakulteta zadržala su dodatne provjere znanja i vještina za svoje buduće studente. Argumenti su im jasni, a na vama je da položite i dodatne ispite uz maturu ako želite biti studenti ovih fakulteta.
Na Hrvatskim studijima tvrde da velik dio opće inteligencije određuje akademski uspjeh studenta, a sama matura ne ispituje ta dodatna znanja. Zbog toga nemaju namjeru odustati od dodatnih ispita koje provode uz državnu maturu. Slične argumente imaju i na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za studiranje na tom fakultetu potrebno je proći test opće informiranosti, koje smatraju nužnim preduvjetom za tu struku.
Opća inteligencija određuje 20 posto školskog uspjeha
Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu provodi se test apstraktnog mišljenja. Ovo pomalo neodređeno ime objasnili su nam profesori tog fakulteta.
– Ispit je ciljano tako nazvan da može obuhvaćati širok raspon procjenjujućih instrumenata kojima se procjenjuje kako se zahvaćaju bitni odnosi neke situacije, kako se situacije sagledavaju s različitih reprezentacija znanja te kako analiziraju, sintetiziraju i kritički vrednuju sadržaji, naveo nam je profesor Mislav Žebec s Odjela za psihologiju Hrvatskih studija.
Glavni zagovornici ovog ispita su nastavnici Odjela za psihologiju. Oni imaju svoje argumente zašto žele ostaviti ovaj test uz državnu maturu.
– Opća inteligencija određuje približno 20 posto školskog uspjeha, a osim toga jedan od najboljih prediktora opće uspješnosti u poslu jest opća inteligencija, te je bespredmetno raspravljati o njenoj važnosti, kazao nam je profeosor Žebec.
Ako je visoko obrazovanje djelatnost koja zahtjeva svladavanje intelektualnih sadržaja od strane studenta, onda je inteligencija studnata ali i nastavnika važan ključ uspjeha u toj djelatnosti.
– Zbog svega navedenog pojedini studiji Hrvatskih studija imaju vrlo jasan razlog zadržati test apstraktnog mišljenja, zaključio je Žebec.
Matura ne ispituje opće kognitivne sposobnosti i zato su nužni dodatni ispiti
Iako se zadržavanje testa apstraktnog mišljenja može protumačiti kao da Hrvatskim studijima nisu dovoljne samo kompetencije koje posjeduju učenici koji polože državnu maturu, to nije tako.
– Matura se sastoji od testova specifičnih znanja poput matematike i hrvatskog jezika, a ne općih kognitivnih sposobnosti čija je valjanost za kasniji akademski uspjeh nedvojbena, tvrde na Hrvatskim studijima.
Dodaju kako žele zadržati ovaj ispit jer im nije poznato koja je korelacija uspjeha na specifičnim testovima znanja državne mature i akademskog uspjeha na pojedinim studijskim programima. Zbog toga nemaju znanstveno – stručni temelj da se oslone samo na maturu kao selekcijski instrument kandidata.
Jedini način da se dodatni ispit apstraktnog mišljenja na tom faksu ukine jest da se isti taj ispit uvrsti u proceduru državne mature, no zasada ne postoje takvi planovi.
Fakulteti su autonomni i ne moraju mjenjati pravila igre
Na Učiteljskom bi odustali samo ako se test uvrsti u ispite mature
Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provodi se pak test opće informiranosti, kojeg na tom faksu smatraju iznimno bitnim jer se njime pristupnici razlikuju po stupnju opće obrazovanosti.
– Taj ispit je bitan jer je preduvjet stjecanja kompetencija učiteljske i odgojiteljske profesije, kazali su nam s Učiteljskog fakulteta.
Ispit opće informiranosti sastavlja osamdesetak stručnjaka iz područja odgoja i obrazovnja, a jedini način da se ukine je da se uvrsti u postupak državne mature.
– Smatramo da se može raspraviti da se provjera opće informiranosti uvrsti u državnu maturu, naprimjer umjesto državnog predmeta jer je i to mogućnost kvalitetnijeg rangiranja učenika za upis na Učiteljski fakultet, zaključili su s tog fakulteta.
