Istrijani tvrde da je na maturi manjkalo pitanja o antifašističkom pokretu u Hrvatskoj
Petak, šesti dan ovogodišnje državne mature, ‘zatvorio’ je ispit iz povijesti. Pisalo ga je ukupno 1783 učenika, a, kako smo doznali od naših sugovornika, bio je teži nego prošlih godina. Obilježilo ga je nekoliko ‘trik pitanja’, nejasna karta Austro- Ugarske te manjak pitanja vezanih za svjetske ratove i, kako kažu naši sugovornici Pazinjani, premalo onih koji se tiču ‘antifašističkog otpora u Hrvatskoj’.
Službeno drugi tjedan državne mature zatvorio je ispit iz povijesti. Pisalo ga je 1783 učenika, a mi smo popričali s nekima od njih ne bi li saznali kako je prošlo.
Ispit teži nego prošlih godina
– Ispit je bio malo teži nego što sam očekivao. Bilo je nekoliko teških pitanja. Primjerice, u kojoj je bitci rimski vojskovođa Aecije porazio Atilu? Odgovor je na Katalunskim poljima, a to nitko od naših učenika nije znao kad smo razgovarali nakon ispita, priča nam Ilija Krajinović, maturant Srednje škole hrvatski kralj Zvonimir s Krka.
Sam je ispit sadržavao 40 zadataka za koje se moglo ostvariti maksimalno 80 bodova. Osim spomenute bitke, maturanti su, primjerice, morali prema karti Vukovara ‘skužiti’ o kojem se gradu radi ili prepoznati sporazum Ribbentrop-Molotov te navesti kojoj je operacijom u Drugom svjetskom ratu prestalo savezništvo Njemačke i SSSR- a. Također, trebali su znati navesti ime Radićeve stranke nakon Vidovdanskog ustava ili kako su se zvali ljudi koji su recitirali spjevove u Arhajskoj Grčkoj.
– Zahtjevan je bio ispit i dosta teži u odnosu na prijašnje godine, slažu se s Ilijom maturanti Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina, Ivor, Marko i Toni, trojac koji nam je na pitanja odgovarao kolektivno.
– Bilo je nekoliko ‘trik’ pitanja, karta Austro Ugarske nije bilo dovoljno jasna, kronologija je bila jako detaljna. Definitivno nije bilo dovoljno pitanja vezano za svjetske ratove i antifašistički otpor u Hrvatskoj, što smatramo nekako najbitnijim, dodaju Pazinjani.
Pripremali se samostalno te u školi
Kako su nam otkrili, svi misle upisati filozofske fakultete, bilo u Rijeci ili Zagrebu, pa im je povijest vrlo važna za upise.
– Posljednja smo dva, tri mjeseca imali pripreme u školi s profesorom te intenzivno učili nakon što je završila nastava, priča nam antifašistički trojac.
Iliji su pak pripreme za maturu iz ovog predmeta trajale kraće nego Istrijanima, kako kaže, tjedan dana.
– Spremao sam se ovaj zadnji tjedan, ponajviše zadnja tri dana najviše ponavljajući antičku povijest da se malo podsjetim jer vjerujem da sam dosta zaboravio. Inače redovito idem na županijska natjecanja iz povijesti i zanima me pogotovo modernija povijest, taj dio znam bolje pa to nisam učio, kaže nam Ilija.
I njemu je povijest bitna za daljnje školovanje jer ima namjeru upravo nju i upisati, kao jednopredmetni studij na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu ili kao dvopredmetni, zajedno s njemačkim jezikom, na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Ipak, unatoč spomenutom, sva četvorica naših sugovornika zadovoljna su svojim učinkom te očekuju dobre ocjene.
Državna matura se nastavlja idući tjedan. U ponedjeljak su na redu eseji na materinjim jezicima nacionalnih manjina te grčki.
