[MATURA ’17] Ispit iz Logike na Maturi lakši nego prijašnjih godina
Danas poslijepodne održan je ispit iz Logike na Državnoj maturi. Godinama slabo popularnom izbornom ispitu na Maturi ove je godine pristupilo samo 294 maturanta diljem zemlje. Kontaktirali smo jednoga od njih, Petra Žuljevića iz trogirske Srednje škole Ivana Lucića, koji je u svojoj matičnoj instituciji bio jedini koji je polagao Logiku.
Svake godine izborni ispit iz Logike na Državnoj maturi nalazi se na samom začelju po broju pristupnika ili veoma blizu njega. Tako je bilo i ovoga puta. Samo 294 maturanta diljem Hrvatske danas su polagala ispit iz tog izbornog predmeta.
Ispit je trajao 120 minuta i imao je 20 pitanja iz raznih područja logike. Na ispitu su se tako našla pitanja iz tradicionalne logike i Wennovih dijagrama, moderne iskazne logike, prijevoda rečenica s prirodnog na logički jezik te neformalno zaključivanje putem silogizama.
‘Ispit nije bio težak, usudio bih se reći da je bio nešto lakši nego prošle godine’
Budući da je manje od tristo kandidata polagalo ispit iz Logike, teško smo došli do sugovornika. Njegovo ime je Petar Žuljević i maturant je Srednje škole Ivana Lucića iz Trogira. U svojoj je školi bio jedini pristupnik ispita iz logike na Maturi.
Ispit je sadržajno bio standardan, isti kao i oni prošlih godina. Usudio bih se reći da je možda bio i malo lakši s obzirom na to da su tekstovi i odlomci u zadatcima bili dosta razumljivi, a izvučeni su bili iz biologije i filozofije, predmeta koje smo slušali u srednjoj školi, kaže nam Petar.
Dodaje i kako je od ukupno 20 pitanja, prvih 8 bilo na zaokruživanje, odnosno ponuđeni odgovori između točno i netočno. Ostatak je ispita, kaže, bio relativno jednostavan, uključujući i Wennove dijagrame kao dio tradicionalne logike jer su se morali crtati prema jednostavnim sudovima koji su svima poznati.
Nije bilo teških ili nerješivih pitanja, vremena je bilo dovoljno. Ostao sam do kraja nakon što sam riješio ispit kako bih mogao provjeriti odgovore, priča nam Petar.
Filozofiju, kaže, ne planira upisati, a ispitu iz Logike pristupio je zbog toga što se traži kao uvjet za upis na Pravni fakultet u Zagrebu, koji je prijavio među svojim prioritetima. Osim Logike, polagao je ispit iz Kemije, a od izbornih predmeta još su mu preostali Fizika i Biologija.
Na ispitu iz Logike važno je razumijevanje, a neki dijelovi koji se obrađuju na nastavi nisu uključeni u ispitno gradivo
Poznato je prema prijašnjim godinama da se na ispitima iz Logike traži razumijevanje gradiva ispred same faktografije.
Naš sugovornik kaže da ima primjedbu eventualno na jedan zadatak.
Bio je zadatak jedan vezan za izravni dokaz. Taj se dio tiče gradiva koje se ne stigne detaljno objasniti na satu, pa je eventualno višak u ispitu, govori Petar.
Ipak nam napominje kako je s profesoricom iz Logike u više navrata odradio pripreme za ispit, pa mu izravni dokaz nije predstavljao neki veći problem.
Više puta sam imao pripreme u školi s profesoricom iz Logike, a samostalno sam vježbao par dana, kaže Petar te nadodaje da iz ispita očekuje ocjenu vrlo dobar (4).
Zanimljivo je i kako se neki dijelovi gradiva iz Logike, koji se prema kurikulumu obrađuju na nastavi, ipak ne pojavljuju na ispitu. To su primjerice metoda reductio ad absurdum i istinitosno stablo, no vjerujemo da maturantima uopće ne smeta ta činjenica.
