Vijesti

Mjesec dana nakon što su objavljeni svi ispitni katalozi za nadolazeću državnu maturu, napokon je objavljen i katalog za Biologiju. Na ljetnom roku prošle školske godine ispit iz Biologije prijavilo je 7.700 pristupnika što ju je nakon Fizike, svrstalo na drugo mjesto najprijavljivanjeg izbornog predmeta. Ispitni katalog još je lani bio izmijenjen, a logičko zaključivanje i razumijevanje gradiva pokazalo se kao poteškoća kod pristupnika na ispitu.

[Matura '17] Konačno objavljen ispitni katalog iz Biologije

Prema novome katalogu iz Biologije i na ovoj će se državnoj maturi izgleda od kandidata umjesto pukih nabrajanja činjenica, ispitivati povezivanje i uočavanje bitnoga. Također, očekuje se da su učenici nakon četverogodišnjega gimnazijskog obrazovanja usvojili biološka znanja najmanje na razini konceptualnoga razumijevanja, odnosno da su usvojili temeljne biološke koncepte.  

Odmak od reproduciranja opsežnog znanja

Novi ispitni katalog primijenio je konceptualni pristup kako bi se učenje Biologije odmaknulo od reproduciranja opsežnoga sadržaja i kako bi učenici, rasterećeni od potrebe memoriranja brojnih podataka i naziva, usmjerili pozornost na povezivanje, uočavanje bitnoga i zajedničkoga te prepoznavanje univerzalnih obrazaca u odnosu na karakteristične posebnosti.  

Kako stoji u katalogu, da bi se izbjeglo opterećenje brojnim činjenicama i stručnim nazivljem, koje nije neophodno za razumijevanje procesa i načela u živome svijetu, uz svaki su ishod istaknuti nazivi koje ne treba pamtiti, a učenici ih mogu naći u svojim udžbenicima ili su ih nastavnici spomenuli tijekom nastave. No to u svakom slučaju ne znači da nastavnici ne trebaju učenicima objasniti, u skladu s njihovim interesom, spomenute nastavne sadržaje, već to znači da se u ispitima neće provjeravati njihovo memoriranje. U nekim zadacima mogu biti korišteni i specifični stručni termini, ali će tada u zadatku biti ponuđene sve potrebne informacije da bi se na takvome specifičnom primjeru moglo ispitati razumijevanje nekoga za Biologiju ključnoga područja razumijevanja.

Nadalje, kao što je slučaj i s ostalim predmetima na maturi, tako je i Biologija usklađena s s odobrenim četverogodišnjim nastavnim planom i programom za gimnazije.

Biološka pismenost i 135 minuta bez pauze

Na ukupno 92 stranice ispitnog kataloga pomno su objašnjena sva područja ispitivanja gradiva, a između ostalih područja ispituje se i biološka pismenost koja obuhvaća elemente prirodoslovne pismenosti i razumijevanje Biologije kao znanstvene discipline koja se temelji na opisivanju i tumačenju pojava i procesa u živome svijetu te na eksperimentiranju. Također u području biološke pismenosti od učenika se očekuje poznavanje najvažnijih bioloških otkrića i znanstvenika koji su značajno pridonijeli razvoju biološke znanosti. 

Ispit iz Biologije traje 135 minuta bez pauze, a ukupno je moguće ostvariti maksimalno 100 bodova. Ispit sadržava 66 zadataka, a od toga je 50 zadataka zatvorenoga tipa koji donose 50 posto mogućih bodova i 16 zadataka otvorenoga tipa koji donose također 50 posto mogućih bodova.  

Tri vrste provjeravanja znanja

Prema ispitnom katalogu, na ispitu iz Biologije ispitivat će se tri vrste znanja. Reproduktivno znanje temeljeno na pamćenju podataka ispituje 30 posto zadataka, razumijevanje i primjena znanja ispituje 60 posto zadataka te rješavanje problema koje uključuje 10 posto zadataka. 

U reproduktivno znanje uključeno je i literarno razumijevanje, odnosno reprodukcija zaključaka te objašnjenja izvedena tijekom poučavanja ili pročitana u literarnim izvorima. To znači da će učenik moći, zahvaljujući pamćenju i jezičnim kompetencijama, prepričati neki sadržaj, a da pritom nužno ne dostigne razinu razumijevanja. 

Što se tiče druge vrste zadataka, odnosno razumijevanja i primjene znanja odnosi se na to da  razumijevanje uključuje proces generalizacije i apstraktnoga mišljenja pri čemu se sažimaju značajke pojedinačnih primjera da bi se došlo do suštine. Primjena znanja zahtijeva da se osnova koju predstavlja literarno razumijevanje poveže s ostalim postojećim znanjem stvaranjem poveznica te tako umreženo znanje postaje trajno znanje.

I zadnja vrsta zadataka u kojoj se riješavaju problemi uključuje poznavanje temeljnih činjenica, procesa i zakonitosti koje učenik treba prepoznati i interpretirati na zadanome primjeru. Prilikom rješavanja zadataka od učenika se očekuje povezivanje zadanih uvjeta s poznatim činjenicama i usvojenim znanjima uz neophodno integriranje znanja i primjenu kritičkoga razmišljanja.

Kako biste se što bolje pripremili za maturu riješite kvizove iz Biologije koji se nalaze ovdje.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.