Polovina najuspješnijih maturanata bira Zagreb za studij, provjerite iz kojih županija ih je najviše
Već na prvi pogled jasno je kako je visoko obrazovanje u Hrvatskoj dosta centralizirano. Geografska mobilnost pri prijelazu iz srednjoškolskog u visoko obrazovanje vrlo je važno za obrazovnu politiku, održivi društveni razvoj i gospodarski rast. Upravo iz tog razloga jedan je dio analize u studiji ‘Postati student u Hrvatskoj’ Instituta za društvena istraživanja posvećen pitanju povezanosti mjesta iz kojeg dolaze novi studenti te mjesta izvođenja preferiranog studijskog programa. Ista je analiza jasno pokazala kako velik dio maturanata obavezno bira Sveučilište u Zagrebu za nastavak svojeg obrazovanja, a obično se radi o najboljim učenicima iz pojedinih županija.
Analiza upisivanja maturanata na studije u Hrvatskoj, koju su proveli Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić i objavili u studiji ‘Postati student u Hrvatskoj‘ pokazala je kako gotovo polovina svih hrvatskih učenika koji uspješno završe srednjoškolsko obrazovanje svoje školovanje žele nastaviti u Zagrebu. Podaci su jasno pokazali – u skupini 20 posto najuspješnijih po školskom uspjehu tijekom srednje škole čak 67,5 posto učenika kao svoj prvi izbor navodi studijski program u Zagrebu.
Pretjerana centraliziranost donosi izolaciju i degradiranje sustava
– Viši stupanj geografske mobilnosti unutar zemlje obično donosi proširivanje obrazovnih i osobnih mogućnosti pojedinaca i uspješniji razvoj obrazovnog sustava i društva općenito. S druge se strane jednosmjerna geografska mobilnost, pojava ‘odljeva mozgova’ i pretjerana centraliziranost (kvalitete) visokih učilišta unutar zemlje promatra u negativnom svjetlu kao element koji doprinosi izolaciji i daljnjem degradiranju sustava, kažu autori studije.
Isti su hrvatske učenike podijelili u grupe s obzirom na uspješnost tijekom srednje škole, a pokazalo se kako je Zagreb definitivno najpoželjnija visokoobrazovna destinacija, jer gotovo polovica maturanata upravo tamo želi studirati. To se posebno odnosi na najuspješnije učenike koji u 67,5 posto slučajeva biraju studijske programe izvođene u metropoli. Relativno su visoko poželjni i oni smješteni u Splitu, Rijeci te Osijeku, gdje se također nalaze dosta velika sveučilišta sa širom paletom studijskih programa različitih vrsta.
Najuspješniji većinom biraju Sveučilište u Zagrebu
Logično, zagrebački srednjoškolci žele ostati u Zagrebu i školovati se u svom rodnom gradu – takvih je čak 88,8 posto. Interesantno je da Zagreb predstavlja vrlo poželjnu destinaciju za vrlo uspješne učenike, jer gotovo svi zagrebački učenici među 20 posto najuspješnijih žele studirati u glavnom gradu. Slična je situacija i s učenicima u gotovo svim drugim hrvatskim županijama
Metropola prvi izbor za učenika čak 16 hrvatskih županija
Ukoliko se analiziraju podaci o namjeri geografske mobilnosti učenika iz pojedinih županija, lako se utvrđuje kako su studijski programi koji se izvode u Zagrebu prvi izbor za učenika iz čak njih 16, a posebno za one iz Sisačko-moslavačke, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke te Karlovačke županije.
Studijski programi koji se izvode u Zagrebu nisu najpoželjniji jedino onim učenicima koji dolaze iz županija u kojima djeluju veći sveučilišni centri, kao što su Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska te Osječko-baranjska županija. Također nisu najprimamljiviji onima koji žive u županijama koje se oslanjanju na upravo navedene sveučilišne centra, poput Istarske i Vukovarsko-srijemske županije.
‘Visoka razina centralizacije može imati izrazite posljedice na ravnomjeran razvoj’
Upravo navedene brojke i podaci jasno ukazuju na činjenicu kvalitete sastavnica zagrebačkog Sveučilišta, ali i na snažnu centraliziranost visokog obrazovanja u Hrvatskoj, bez obzira na to što postoje različite institucije i programi u pojedinim dijelovima zemlje.
– Visoka razina centralizacije može imati izrazite posljedice na ravnomjeran razvoj u Republici Hrvatskoj. Dok je razumljivo da postoji privlačnost studiranja u Zagrebu, ne samo kroz percipiranu kvalitetu studijskih programa, već i kroz šire društvene, kulturne, obrazovne i sportske mogućnosti koje pruža život u velikom gradu, postavlja se pitanje kojim mehanizmima osigurati povratak najuspješnijih učenika u sredine u kojima su završili srednjoškolsko obrazovanje. Bez navedenih mehanizama nije za očekivati stvarnu decentralizaciju i ravnomjerniji razvoj zemlje, zaključuju autori studije.
