Boris Jokić: Bez gospodarstvenika neće biti promjene u strukovnom obrazovanju
Voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić je u srijedu na predstavljanju rezultata i planova za bolje hrvatsko obrazovanje istaknuo kako do ozbiljnijeg napretka u strukovnim programima neće doći bez većeg angažmana poslodavaca. U Konferencijskoj dvorani MZOS-a naglasio je i kako je nužna racionalizacija strukovnih programa te više učenja utemeljenog na praksi u školi i izvan nje.
foto: Anton Mezulić|www.srednja.hr
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jutros su predstavljeni rezultati rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Osim o promjenama u gimnazijama, voditelj reforme Boris Jokić predstavio je novosti koje se odnose na učenike strukovnih škola.
Za kvalitetnu promjenu važno je odrediti standarde zanimanja
Strukovni srednjoškolski programi i dalje će imati općeobrazovni dio, kroz koji će se stjecati znanje za nastavak obrazovanja, ali plan je i više poticati ‘učenje temeljeno na radu’, koje će se provoditi u i izvan škole, kod obrtnika, u poduzećima te ustanovama koje imaju odgovarajuće uvjete za edukaciju mladih.
Jokić je naglasio kako će kroz nove programe učenici razvijati vještine i kompetencije potrebne za tržište rada, uključujući i opće kompetencije, kao što je komuniciranje, timski rad te kvalitetno i efikasno rješavanja problema.
Voditelj Cjelovite kurikularne reforme je istaknuo kako bez gospodarstvenika neće biti kvalitetnih promjena pa očekuje veću aktivnost svih komora, udruga ili obrtničkih cehova, kako bi se odredio standard zanimanja, potrebne kvalifikacije pa da se na kraju izrade i kurikulumi bazirani na potrebama tržišta i gospodarskog plana Hrvatske.
Dobitnik Nagrade Ivan Filipović: najvažnije je ulagati u radionice i edukaciju profesora
Nakon predstavljanja rezultata ‘Kurikularne reforme’ u MZOS-u se održala dodjela ‘Nagrade Ivan Filipović’. Na dodjeli je zasluženo priznanje za prošlogodišnji angažman u obrazovanju dobio i Mladen Marušić, profesor Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića te voditelj grupe Mladih inovatora, koja je ostvarila uspjehe i na nedavnom sajmu inovacija u Nürnbergu. S obzirom na njegovo iskustvo i rezultate u strukovnom obrazovanju, odlučili smo provjeriti što bi po njemu bilo najvažnije mijenjati.
– Što se tiče reformi, ja uvijek podržavam svaku reformu ako se nakon nje u praksi pokaže da je bolje nego li prije, a to ocjenjuju nastavnici, roditelji i đaci. Što se mene tiče, kao nastavnika strukovnog obrazovanja, smatram da je važno uložiti u strukovne radionice i kabinete, kako bi učenici mogli pratiti nove tehnologije u svijetu. Osim toga, da se sustavno prate i financiraju nastavnici na usavršavanjima i seminarima, rekao nam je Marušić i objasnio kako se znanje u svijetu nakon nekoliko godina udvostručuje i nastavniku je potrebno permanentno se stručno usavršavati kroz cijelu karijeru.
Među ciljevima Cjelovite kurikularne reforme istaknuta je i racionalizacija programa. Kako bi se omogućilo da učenici u cijeloj hrvatskoj imaju pristup najnovijoj tehnologiji ideja je razviti centre s kvalitetnom opremom koju će moći zajednički koristiti različite škole i učenici.
