Četiri zagrebačka fakulteta iz tri različita znanstvena područja uspješno surađuju već šest godina

Suradnja između Edukacijsko-rehabilitacijskog, Grafičkog, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta elektrotehnike i računarstva odličan je, ali na Sveučilištu u Zagrebu rijedak primjer modernog i multidisciplinarnog pristupa, koji se razvija još od 2010. godine. Kroz ovu sveobuhvatnu suradnju, u kojoj sudjeluje više od 30 asistenata, profesora i studenata, završena su tri projekta. U posljednjem finaliziranom razvijene su aplikacije za djecu s posebnim komunikacijskim potrebama, a krajem 2015. iz uspješne suradnje proizašao je i četvrti projekt MULTI-SKLAD. U studenom prošle godine su za značajan doprinos razvoju i modernizaciju obrazovnih procesa u Hrvatskoj osvojili Državnu Nagradu Ivana Filipovića.

foto: www.ict-aac.hr

FER-ovci su programirali aplikacije, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet ključan je u povezivanju i komunikaciji s krajnjim korisnicima. Bez Grafičkog fakulteta njihov proizvod ne bi mogao biti vizualno toliko kvalitetan, a ‘Filozofski’ je zaslužan za profiliranje korisnika i konačnu kvalitativnu evaluaciju.

Njihova suradnja je započela 2010. godine s manjim sveučilišnim projektom, ali puni potencijal sva četiri fakulteta počela su iskorištavati u sklopu IPA projekta 2011. Svoje aktivnosti dodatno su proširili u projektu ICT-AAC za koji je stvoren tim od tridesetak znanstvenika i studenata sa sve četiri institucije.

Novi FER 3 sustav bit će prilagođen velikoj većini koja studira punih pet godina

Na zagrebačkom Sveučilištu ne postoji mehanizam kojim se potiču ovakvi projekti

– Jedan od naših najvećih uspjeha je to što su četiri fakulteta dvije godine zajedno radili na vrlo kompleksnom projektu te smo na kraju postigli izvrsne rezultate i to sve bez da smo se posvađali. Na žalost, ne postoji puno takvih primjera, ali nema ni mehanizma na Sveučilištu u Zagrebu koji bi na bilo koji način poticao takvu suradnju, rekao nam je koordinator ICT-AAC projekta Vedran Podobnik te ističe kako su kroz ovaj pozitivan primjer pokazali da se može stvoriti kvalitetna suradnja među sastavnicama zagrebačkog Sveučilišta.

Zbog jako velike raznolikosti studijskih programa Sveučilište u Zagrebu ima odličan potencijal u projektima koji iziskuju suradnju znanstvenika iz različitih područja. Podobnik smatra kako je upravo raznolikost velika prednost najvećeg hrvatskog sveučilišta, ali se još uvijek ne koristi komplementarnost za čije funkcioniranje ni ne treba puno dodatnih sredstava.

Stoga su sve svoje projekte uspjeli provesti isključivo velikim individualnim angažmanom ljudi koji su od početka uključeni u ovu suradnju znanstvenika iz čak tri različita znanstvena područja – tehničkog, društvenog i humanističkog.

– Iskreno se nadamo, a to smo rekli i rektoru Sveučilišta, da će se na temelju našeg uspjeha stvarno početi poticati ovakve suradnje. Trenutno smo u okružju gdje nema puno novaca i treba ih ulagati pametno. A da bi svaki naš fakultet bio globalno konkurentan s manje sredstava od inozemnih institucija, potrebno je pronaći grupe niša kroz koje možemo proizvesti neku dodatnu vrijednost, predlaže Podobnik.

Profesor Veterine predstavio projekt uspješne proizvodnje hrvatske ekološke janjetinu

Stariji profesori zbog iskustva, a mlađi zbog moderne tehnologije

Osim što je njihov tim raznolik po područjima, jako je veliki raspon godina samih sudionika. Studenti doktorskih studija provode ključne aktivnosti, ali redovito angažiraju i svoje kolege s preddiplomskih i diplomskih razina, koji kroz projekte mogu raditi na svojim završnim radovima. S druge strane, u ovom šarolikom timu bili su i profesori koji su tijekom provedbe projekata otišli i u mirovinu.

– To je jako dobra kombinacija jer iskusni profesori mogu dati vrlo kvalitetan i široki pogled, dok su mladi ljudi najbolji za korištenje modernih tehnologija pa na kraju naprave inovativno i visoko tehnološko rješenje. Upravo je to naša dobitna kombinacija koja nam je omogućila izvrsne rezultate u aktivnostima koje smo realizirali i koje trenutno provodimo, rekao nam je docent FER-a Vedran Podobnik.

Iako im nije bilo lako prebroditi sve objektivne prepreke, rezultati ove multidisciplinarne ekipe nadmašili su ono što su obećali u prijavi za EU fondove. Kroz projekt ICT-AAC razvili su dvadesetak aplikacija koje pomažu djeci s posebnim komunikacijskim potrebama i njihovim roditeljima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, ali i kvalitetnijem razvoju njihovih sposobnosti.

Uspostavljena je i Kompetencijska mreža zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama, koja omogućuje efikasnije povezivanje svih aktera.

Pri Veleučilištu Velika Gorica pokrenut novi smjer koji ne postoji nigdje u Europi

‘Sada nam trebaju prihodi za održavanje svega što smo stvorili’

– Kroz tri ili četiri godine želimo dodatno razviti našu kompetencijsku mrežu, kako bi preko nje mogli samostalno financirati svoje djelatnosti. Nije ideja da ona postane profitabilna. Ali mi sada imamo dvadesetak aplikacija i oko 25.000 ‘downloada’. Svaki dan šezdesetak nove djece počne koristiti naše proizvode, koje skidaju besplatno. Da bi samo održavali sve te aplikacije trebamo imati barem jednog ili dva zaposlena programera. Zato nam treba doljev sredstava, rekao je Vedran Podobnik te objasnio kako se pri izradi softvera računa da 60 posto troškova odlazi na kasnije održavanje.

Problem je što su roditelji i njihova djeca s posebnim komunikacijskim potrebama uglavnom prepuštena sami sebi. Prije nego li su razvijene nove aplikacije, roditelji su samostalno morali crtati kartice pomoću kojih su komunicirali sa svojom djecom. Sada im se pomoću tableta ili sličnih uređaja značajno smanjila količina vremena koju moraju trošiti na repetitivne aktivnosti. Međutim, uređaje moraju kupovati ali barem ICT-AAC aplikacije skidaju besplatno.

– Aktivnosti su započele na fakultetu, ali da bi bile održive mora se oformiti samostalna organizacija koja daje potporu roditeljima. Recimo, cijela ta priča je dosta dobro riješena u Njemačkoj pa tamo roditelji od zdravstvenog osiguranja dobivaju novac za kupovinu uređaja s već instaliranim sličnim aplikacijama. Kod nas je to sve još besplatno, a roditelji moraju samo kupiti tablet na koji će skinuti naše aplikacije. To je omogućio EU projekt preko kojeg smo se do sada financirali, ali sada nam trebaju prihodi za održavanje svega što smo stvorili, kaže Podobnik

Od sada i službeno studenti FER-a mogu na praksu u Rimac Automobili

Dok čekaju pomoć države svoje aktivnosti financiraju iz EU fondova

S obzirom na to kako ne mogu čekati promjene na razini države, u studenom prošle godine pokrenuli su projekt MULTI-SKLAD. Ovaj puta nositelj je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. FER je u ulozi partnera, dok su Grafički i Filozofski fakultet vanjski suradnici.

Kroz novi natječaj kratkoročno su osigurali novce za održavanje aplikacija, a plan im je realizirati i neke nove ideje koje su dobili kroz komunikaciju sa svojim krajnjim korisnicima. Osim toga, vrlo važan segment su i pokrenute radionice za roditelje i boravak za djecu.

– Pokrenut će se i poludnevni boravci za djecu sa složenim komunikacijskim potrebama, dok će njihovi roditelji moći pohađati naše edukacijske programe u području ICT-a, organizacije i mekih vještina te području grafičkog dizajna. Cilj je njihovim roditeljima omogućiti više slobodnog vremena, kako bi se rasteretili dijela obaveza te si povećali kompetitivnost na tržištu rada, kaže Podobnik.

Za djecu u poludnevnim boravcima brinu se stručnjaci s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Pomoću aplikacija stvorenih kroz ICT-AAC se igraju s njima, ali pokušavaju im unaprijediti i neke od njihovih edukacijskih i komunikacijskih kompetencija. Za to vrijeme roditelji unapređuju svoje kompetencije za tržište rada. 

– Iskreno se nadamo kako ćemo, sada kada krene ovaj novi ciklus projekata iz socijalnog i kohezijskog fonda, biti raspisan novi natječaj gdje ćemo moći aplicirati s našim aktivnostima te ponovno povući nova sredstva. Ali da bi se sve to kvalitetno riješilo treba nam i potpora države. Potrebno je definirati sustav kao što je u inozemstvu pa da država umjesto roditelja plaća uređaje koji će poboljšati edukaciju djece, posebno one sa složenim komunikacijskim potrebama, izjavio je docent FER-a Vedran Podobnik.

Odgovori