Vijesti

Sredinom travnja rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras imenovao je Povjerenstvo za realizaciju projekta Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj. Radi se o kampusu čija je izgradnja i prilagodba započela još 2007. godine, kada ja završena prva faza projekta, no u sljedećih 10 godina druga još nije otpočela. U spomenuto Povjerenstvo imenovani su članovi sa Sveučilišta i sveučilišnih sastavnica, ali i dekanica Tehničkog veleučilišta kao i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja te Grada Zagreba. Kako doznajemo, još uvijek nije održana prva sjednica.

Deset godina nakon pompoznog otvaranja kampusa Borongaj, sve stoji na početku: Gdje je i zašto zapelo?

Sredinom travnja dobili smo dokumentiranu odluku prema kojoj je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Damir Boras imenovao Povjerenstvo za realizaciju projekta Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj. U to Povjerenstvo imenovani su predstavnici Sveučilišta u Zagrebu prof. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete, kao i posebni savjetnik rektora za prostorno planiranje u području arhitekture i urbanizma, prof. Boris Koružnjak. Osim njih, u Povjerenstvu sjede i dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, prof. Slavica Čosović Bajić i dekan Fakulteta prometnih znanosti prof. Hrvoje Gold.

Doznajemo i da su naknadno imenovani predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja te Grada Zagreba. Kao predstavnik MZO-a u Povjerenstvu sjedi docent Matko Glunčić, a Grad Zagreb predstavlja Mila Jelavić. Prva sjednica Povjerenstva još uvijek nije održana.

Odluku o imenovanju Povjerenstva možete pogledati ispod.

Kampus Borongaj svečano je otvoren 2007. godine, a deset godina nakon još uvijek nije započela dugo najavljivana realizacija druge faze projekta

Kampus Borongaj svečano je otvoren još 2007. godine čime je završena prva faza uređenja bivše vojarne Borongaj. Tada su se na Kampusu smjestili Hrvatski studiji, Fakultet prometnih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet te jedan dio stručnih studija Ekonomskog fakulteta.

Odmah po završetku prve, krenula je priprema za realizaciju druge faze projekta u kojoj je još nekoliko sastavnica trebalo preseliti svoje sjedište na Borongaj. Između ostalih to su Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Fakultet političkih znanosti te Akademija dramske umjetnosti.

Međutim, u deset godina postojanja i planiranja Kampus Borongaj nije doživio nastavak izgradnje, a fakulteti nisu dočekali svoje potencijalno preseljenje. Studentski list Global koncem 2015. pisao je o tome kako Grad Zagreb nije davao odgovore čime je opstanak kampusa Borongaj kao jedne od najvećih investicija hrvatskog obrazovanja postao upitan.

- Grad Zagreb, koji je za projekt na Borongaju nekada govorio kao o jednom od najvažnijih projekata u metropoli, nije odgovorio na novinarski upit poslan prije više od mjesec dana, a odgovor nije stigao ni sa Sveučilišta. Veliki kampusi kakve imaju zapadne zemlje mnoge naše studente oduševljavaju kada dođu na neko inozemno sveučilište. Slično bi, po planu, trebao izgledati i Znanstveno-učilišni kampus Borongaj. Mnoge zgrade na tom prostoru i dalje su razrušene i prazne. Četiri godine su prošle otkako je Tvrtka Njirić arhitekti d.o.o. osvojila prvu nagradu na natječaju za urbanističko rješenje kampusa. Danas nisu sigurni hoće li realizirati svoj plan, pisao je Global prije gotovo dvije godine.

Boris Koružnjak: 'Projekt Borongaj nijednoga trena nije stao, već se na njemu radilo onim tempom koji su omogućavale trenutačne okolnosti'

O projektu kampusa Borongaj porazgovarali smo s prof. Borisom Koružnjakom, rektorovim savjetnikom i imenovanim članom Povjerenstva za realizaciju projekta. S obzirom na desetogodišnju pauzu realizacije sljedeće faze, odaje se dojam da je sve stalo, međutim, profesor Koružnjak navodi kako to nije slučaj.

- Borongaj ide dalje definitivno. On nije nijednoga trena stao, već se na njemu radilo onim tempom koji su omogućavale trenutačne okolnosti, odnosno legislativa, vlasništvo i legalizacija, što je bio najmanji problem Sveučilišta, priča nam Koružnjak.

Usto navodi kako je veći dio elemenata bio vezan ili je utjecao na provedbu prvonagrađenog natječajnog rješenja arhitektonskog ureda Njirić i arhitekti d.o.o. koji je napravio detaljni plan uređenja kampusa Borongaj.

- Sve dalje faze provedbe tog plana vezane su za cijeli niz pripremnih radnji koje se odnose na imovinsko pravne odnose, provedbu legalizacije, rješenje infrastrukturnih sustava i naravno osiguranje financijskih sredstava, pojašnjava Koružnjak.

Podsjetimo, još 2011. godine Hrvoje Njirić je sa svojim arhitektonskim uredom dobio prvu nagradu na natječaju, a 2013. je završen Urbanistički plan uređenja koji je prihvatio i Grad Zagreb.

Ono što je najviše uvjetovalo usporeni razvoj događanja, kaže Koružnjak, neprilagodljiva je infrastruktura bivše vojarne Borongaj. Prema njemu, infrastruktura je prioritetni uvjet za nastavak realizacije projekta pa bi kao takva trebala prethoditi svemu ostalome.

- Današnja postojeća infrastruktura nije prilagodljiva i ne može se koristiti za provedbu natječaja i projekata za nove fakultete koji bi tamo trebali doći. Prema listi prioriteta u sljedećoj fazi realizacije Kampusa Borongaj trebali bi se provesti natječaji za preseljenje dva fakulteta (FKIT, PBF) i zajednička centralna zgrada – biblioteka i veliki auditorij. Međutim, svemu tome bi trebala prethoditi realizacija odgovarajuće infrastrukture, tvrdi Koružnjak te napominje da je to jedan od glavnih problema aktivacije sljedeće faze projekta kampusa Borongaj.

Za razvoj infrastrukture kao primarnog elementa za sve sljedeće faze nije zaduženo samo Sveučilište u Zagrebu, pojašnjava Koružnjak, jer je jedan dio Kampusa još uvijek pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dodaje nam kako zbog velikog značaja Sveučilišnog kampusa te razvoja prometne infrastrukture i sam Grad Zagreb polaže velike interese u projekt.

Problem predstavlja i slaba prometna povezanost kampusa Borongaj s ostatkom Zagreba

Problem neprilagodljive infrastrukture koju spominje profesor Koružnjak, odnosi se i na slabu prometnu povezanost kampusa Borongaj s ostatkom Zagreba, zbog čega je uvelike izoliran. Naime, do Kampusa se može putovati autobusnom linijom 215 od Kvaternikovog trga ili tramvajem kroz Vukovarsku ulicu. Potonja ruta podrazumijeva i presjedanje na autobusnu liniju 236, koja je uvedena pri otvorenju Kampusa, no ona prometuje svakih 20 minuta. Treća opcija, koja bi spajala centar ili bilo koji drugi dio Zagreba s Kampusom, nažalost ne postoji.

Hrvatske željeznice, kako je pisao Global, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti osigurale su projektno rješenje prometne povezanosti Kampusa te su tvrdili da u proračunu za akademsku godinu 2016./2017. imaju odvojenih 8 milijuna kuna za financiranje tog projekta. Tada su govorili kako se čeka Grad Zagreb.

Iz tog smo razloga odlučili poslati upit HŽ infrastrukturi o tome planira li se provesti projekt koji bi željezničkim prometom povezao Kampus s ostatkom Zagreba, no sada tvrde kako ideja nije izvediva.

- Iako je postojala ideja vezana za uspostavljanje izravne željezničke linije od Glavnog kolodvora do Kampusa, ona nije izvediva budući da se radi o industrijskom kolosijeku koji nije javno dobro u općoj uporabi, poručili su iz HŽ infrastrukture.

Dodatno su naveli kako o konkretnim rješenjima u ovome trenutku ne mogu govoriti, no ističu da su po tom pitanju i dalje otvoreni za suradnju sa Sveučilištem i Gradom Zagrebom.

Odluka o imenovanju (ZUK Borongaj).PDF

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.