Dok Odbor za etiku razmatra Barišićev navodni plagijat, on Odbor tuži Ustavnom sudu
Jedna od posljednjih afera ministra Pave Barišića veže se uz navodno plagiranje njegova rada, za koje je prijava nacionalnom Odboru za etiku podnesena još 2011. Kako Odbor u razdoblju od 2011.-2014. godine nije funkcionirao, spomenuta se prijava razmatra tek sada. Istovremeno, Barišić Odbor za etiku tuži Ustavnom sudu jer je, kako tvrdi 2015. izmjenom kodeksa ‘sebi preuzeo ovlasti nekakvog vrhovnog nadtijela’. U čitavom tornadu tužbi i optužbi, Portalnovosti.com otkriva novu priču, ustvrdivši kako je Barišić u svom djelu iz 1992. veličao pripadnika ustaškog režima, ministra obrazovanja NDH, Julija Makanca.
Foto: Dora Kršul|Srednja.hr
Samo par sati nakon što je proglašen ministrom, o Pavi Barišiću u brojnim su se medijima pojavili napisi o njegovim navodnim ‘grijesima’ iz prošlosti: kako je ‘superprofesor’ koji je u jednom trenutku predavao čak 19 kolegija i trostruko premašivao normu satnice; kako je već jednom radio u Ministarstvu obrazovanja, kao pomoćnik tadašnjeg ministra Primorca, ali je razriješen s dužnosti jer je isplaćivao dvostruke dnevnice tajnici; kako je tražio povlaštene stambene kredite iako je već bio vlasnik velikog stana u Zagrebu te kako je 2011. tužen nacionalnom Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju zbog plagiranja rada.
Barišić tvrdi da je optužbi oslobođen, a tada je prijavio i svoje tužitelje
O navodnom plagiranju nacionalni Odbor za etiku nikada nije raspravljao, jer je prijava zaprimljena u veljači 2011. kada je isti prestao funkcionirati. Nove članove odbora Sabor je imenovao tek 2014., a sadašnji predsjednik Odbora, Vlatko Silobrčić tvrdio je u trenutku izbijanja afere kako prijavu protiv Barišića nikada nije vidio.
Na primopredaji dužnosti novi se ministar obrazovanja po svim točkama branio, a vezano uz aferu plagiranja kazao je kako je ista podignuta protiv još nekoliko akademika. U ovotjednom izdanju časopisa Globus iznio je i o kojim se imenima radi.
– Jedna je skupina kolega na etička tijela u znanosti i visokom obrazovanju te na druge institucije, ukupno na 28 različitih adresa, uputila masovnu prijavu za ‘plagijat’ i druge etičke prijestupe protiv akademika Branka Despota, Ante Čovića, Mislava Kukoča, Milana Polića, Lina Veljaka i drugih, kazao je Barišić za Global.
Prošloga tjedna, prilikom primopredaje, kazao je kako su određena etička tijela te optužbe odbacila.
– O slučajevima se očitovalo četiri tijela.
– Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Etičko povjerenstvo Sveučilišta u Splitu, Nacionalno vijeće za humanističke znanosti i Etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu. Sva su odbacila svaku prijavu, kazao je tada Barišić.
Za Globus je potvrdio kako je 2011. protiv svojih prijavitelja istom Odboru koji nije bio u funkciji podnio prijavu zbog kršenja Etičkog kodeksa i ‘prenošenja neistinitih tvrdnji, vrijeđanja dostojanstva i stvaranja neprijateljskoga radnoga, nastavnog i akademskog okruženja’.
Odbor za etiku otvara slučaj plagiranja, istovremeno Barišić tuži Odbor
Današnje tiskano izdanje Jutarnjeg lista piše kako će nacionalni Odbor za etiku prijavu protiv Barišića, kao i sve ostale, ponovno razmotriti jer su ‘upoznati s time da postoje neriješeni predmeti iz prethodnog saziva Odbora’. Spomenuti će se predmeti, čija imena iz Odbora nisu željeli obznaniti javno, razmatrati u redovitoj proceduri redoslijedom koji su zaprimljeni.
I tek što su se iz Odbora primili posla oko ovog slučaja, Barišić tuži i njih, ovoga puta Ustavnom sudu.
– Taj je Odbor 15. lipnja 2015. izmijenio svoj kodeks, gdje je sebi preuzeo ovlasti nekakvog vrhovnog nadtijela, kazao je Barišić za Jutarnji list.
Ne bi li se ocijenile sporne izmjene i dopune Etičkog kodeksa Odbora, zatražio je s još nekoliko ljudi tako pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, optuživši Odbor, kako piše Jutarnji, da ‘srozava etička načela i sve nas skupa pretvara u državu koja ne zaslužuje nikakve pohvale.
Ustaškog zločinca 1992. nazivao ‘hrvatskim mučenikom’
Portalnovosti.com, osim afere o plagijatu jučer je objavio i tekst kako je Barišić u svojim radovima iz 1992. veličao Julija Makanca, desnu ruku Ante Pavelića zaduženu za ministarstvo obrazovanja u NDH.
Julije Makanec bio je pripadnik Ustaškog pokreta, a u prvim je danima NDH odigrao istaknutu ulogu. 1942. postao je pročelnih za duhovni odgoj u Ustaškoj mladeži, a 1943. i ministar narodne prosvjete NDH. S ostalim je ustaškim ministrima bio osuđen na smrt i strijeljan.
Kako piše Portalnovosti.com, Makanec je preko svoje pozicije u Ustaškoj mladeži bio glavni tumač i propagator ideja Ante Pavelića i Ustaškog pokreta, s velikim utjecajem na ostale dužnosnike i pripadnike Ustaške mladeži, a u svojim je brojnim novinskim istupima i propagandnim brošurama otvoreno zastupao rasističke stavove i pravo zajednice na istrebljenje nepoćudnih pojedinaca.
Međutim, u svom je djelu ‘Filozofija povijesti Julija Makanca’ Pavao Barišić o Makancu govorio samo u superlativima, hvaleći njegov ‘osebujan stil pisanja’, a na više ga mjesta eksplicitno naziva ‘hrvatskim mučenikom’.
Portalnovosti.com piše kako Barišić na kraju pasusa u kojem objašnjava kako je Makanec još 1935. ‘svojim filozofijsko povijesnim pristupom potpuno osvijestio hrvatsku povijest kao tisućljetnu kalvariju u borbi za opstanak i državnost’, dodatno zaključuje da se ‘deset godina kasnije povorci hrvatskih mučenika pridružio i sam Julije Makanec’. Vraćajući se istoj tezi na kraju svojeg članka Barišić je, nadalje, zaključio da je Makanec u sferi političke djelatnosti ‘neumitnim usudom povijesnoga zbivanja postao tragični junak i žrtva’.
Upravo je zbog spomenute objave član tadašnjeg uredništva, profesor Josip Talanga podnio ostavku. Kako je rekao za Portalnovosti.com, glavni razlog ostavke bio je taj što ‘Barišić nijednom riječju u tom članku nije osudio činjenicu da je Makanec bio ideolog NDH’.
Sam se ministar Barišić po ovom pitanju nije javno izjasnio, ali je uz spomenute navode koje iznosi Portalnovosti.com, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Dnevniku NoveTV poslalo kratko priopćenje.
– Ni u članku ni u knjizi, ne veliča se osoba Julija Makanca. U središtu je Makančev rad kao filozofa povijesti. Autor članka i predgovora ogradio se od Makančeva političkog djelovanja, objašnjavanju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja za Dnevnik Nove TV te dodaju kako je u spomenutoj knjizi samo objavljen rukopis koji je Julije Makanec držao kao profesor na Mudroslovnom fakultetu U Zagrebu, rekao je Barišić.
