S obzirom da odabir fakulteta nikad nije lak izbor mi vam donosimo tekstove o tome kako je studirati na pojedinim fakultetima. Nećemo vas zamarati statistikama i detaljima već ćemo porazgovarati sa studentima koji već svoje znanje stiću na fakultetima. Filozofski fakultet, odnosno tri njegova smjera, su nam prvi odabir.
Pedagogija, filozofija i povijest tri su smjera Filozofskog fakulteta koje vam danas predstavljamo. Ukoliko ste u nedoumici koji smjer odabrati, možda vam naši sugovornici, studenti s Filozofskog pomognu sa svojim iskustvima i doživljajima.
Na pedagogiji nisi samo broj, gledaju te kao čovjeka
–
Rekao bih da pedagogija nije toliko teška, a razlog tome je što smo
dosta dobri s profesorima. Radimo u malim grupama i onda profesor može
uspostaviti kontakt sa skoro svakim studentom, rekao nam je Tin, student
Pedagogije.
Kaže kako je taj stil
rada sličan onome u razredima u srednjoj školi. Kada student dođe na
ispit, profesor ga nekako drugačije gleda jer zna gotovo sve o njemu.
Nije kao na ekonomiji, da si samo broj, nego te baš gledaju kao čovjeka,
otkrio nam je Tin.
Od njega smo
saznali da su studenti dosta povezani i kako se dogovaraju za rađenje
skripti. – Odredimo da svatko dobije 40-ak stranica knjige i to napiše u
skraćenoj verziji. Onda sve to povežemo i imamo skripte za ispit. Što
se tiče količine literature, Tin kaže kako je to teško precizno
odrediti. – Za neke kolegije imamo manje knjiga, a za neke više.
Okvirno 5-6 komada za jedan ispit, zaključuje.
Ležerna predavanja iz filozofije
–
Ne mogu vjerovati da ovo govorim, ali smatram da bi profesori trebali
biti stroži. Dosta se ocjena poklanja. Kod nekih profesora se gotovo
uopće ne uči jer se zna da se može prepisivat. Ako te određeni profesor i
uhvati, neće ti ništa. Tin smatra da bi to mogli malo postrožiti za
dobrobit budućih generacija.
–
Meni je filozofija super! Predavanja su baš nekako ležerna i svi
profesori su ljubazni, što ne znači da nisu za***ani na ispitima, kaže
Ivana, studentica prve godine Filozofije u Zadru. Te dodaje kako su predavanja dobra, doduše, nekad znaju bit malo dosadna.
Otkrila nam je kako se za većinu kolegija uči iz skripti, ali i da ima masu obavezne literature. – Malo tko je sve to čitao za prvi semestar, ali mislim da je u drugom to potrebno za ispite. Ipak, od svega najviše pomognu bilješke s predavanja jer u ispitu neće bit nešto što nije na njima spomenuto, otkriva Ivana.
Povjesni Kult velike majke
– Sama kombinacija, hrvatski i povijest, je dosta teška. Ima profesora koji puno traže od nas, rekao nam je Matko koji studira dvopredmetnu povijest na Filozofskom. – Od studenata se zahtjeva puno rada kod kuće, u vidu seminarskih radova. Iz svih obveznih kolegija iz povijesti je potrebno napisati seminarski rad. Ipak, većina nas to radi dan prije same predaje, priznaje ovaj student druge godine.
Kod nekih profesora treba dolaziti na konzultacije pa tako oni natjeraju studente na kontinuirano pisanje.
–
Najteži predmet je Europska i svjetska povijest ranog novog vijeka i
19. stoljeća. Profesor pila na detaljima, a knjiga iz koje učimo je
užasna. Samo niže podatke, sve je pobacano pa je užasno teško zapamtit
sve podatke.
Matko nam je nabrajajući kolegije spomenuo Kult velike majke. Morali smo ga pitati o čemu se tu zapravo radi.
Evo
objašnjenja: To je kolegij koji govori o kultu velike majke Kibele, o
njegovim počecima u Maloj Aziji, prijenosu u Grčku i Rim te kasnije na
hrvatski prostor na kojem je zabilježeno dosta ostataka kulta.
Zvuči zanimljivo, a na vama je da otkrijete koliko.
