‘Generacija osujećenih’: Današnja generacija mladih imat će u srednjim godinama nižu kvalitetu života
Prvi put nakon 1945. godine past će kvaliteta života mladih, navela je u svom istraživanju ‘Mladi u vremenu krize’ Vlasta Ilišin. ‘Generacija osujećenih’, kako je nazvala mlade ove generacije, imat će znatno nižu kvalitetu životu u srednjim godinama, nego što su je imali njihovi pretci.
Današnju generaciju mladih Vlasta Ilišin je u svojoj studiji ‘Mladi u vremenu krize’ nazvala ‘generacijom osujećenih’, zaključivši kako će oni u svojim srednjim godinama imati znatno nižu kvalitetu životu, za razliku od njihovih predaka, prenosi tportal. Prvi put nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. mladi su stavljeni u ovaj mnogo nepovoljniji položaj.
Nezaposlenost, prijetnja siromaštva i nesigurnost radnih mjesta najviše muče mlade
– Mladima koji se osamostale, odu u podstanare ili kupe stan na kredit, urušava se kvaliteta života. Ekonomske rezerve roditelja, ako kriza potraje, još će više istopiti, što će dodatno pogoršati položaj mladih, kaže Vlasta Ilišin. Prema njezinoj studiji, mladi su jako dobro svjesni krize koja potresa gospodarstvo, a najvažniji problemi na koje bi se Vlada trebali fokusirati prema njima su nezaposlenost, prijetnja siromaštva, te nesigurnost radnih mjesta.
Upitani o najbitnijim profesionalnim aspiracijama, mladi su se izjasnili kako im je najbitnije pronaći stalan posao (80 posto), zaposliti se (79 posto) i osigurati egzistenciju (75 posto). Ipak, Ilišin je zaključila kako se društveni optimizam među mladima solidno drži, jer vjeruju kako situacija ne može biti puno gora od ovoga kakva je sada.
Najbitnije im je kako ih vide drugi
Istraživanje je između ostalog pokazalo i da je antipušačka kampanja polučila dobre rezultate, da mladi nisu toliko homofobi kao što su bili, ali i da je konzumacija alkohola u većim količinama i dalje veoma visoka.
Napravljena je također i rang ljestvica, koja pokazuje da je mladima jako bitno kako ih vide drugi. Na prvom im je mjestu dobro izgledati (81,2 posto), slijedi ‘imati karijeru’ među njih 80 posto, a završiti fakultet želi bitno je završiti za njih 76 posto.
Među mladima se politički angažman nije pokazao kao nešto što je u modi, budući da je ‘biti aktivan u politici’ bitno za njih tek 34 posto, a sudjelovati u građanskim akcijama i inicijativama želi samo 32,6 posto mladih.
