Samo tri mjeseca nakon osnivanja Sveučilišta Sjever, sveučilišni grad je postao i Slavonski Brod. Deveto je to javno sveučilište u Hrvatskoj nastalo objedinjavanjem studijskih programa dosadašnjeg brodskog veleučilišta s osječkim Fakultetom strojarstva i Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti. Kao i kod Sjevera, osnivanje nove javne visokoškolske ustanove podiglo je mnogo prašine. Tako je Institut za razvoj obrazovanja, vodeća stručna organizacija u regiji koja se bavi istraživanjem i razvojem politika visokog obrazovanja, izdao pripćenje o kojem objašnjava i upozorava na nedostatke osnivanja novih javnih sveučilišta.
hr.wikipedia.org
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Nacrt prijedloga zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, čime Hrvatska dobiva deveto javno sveučilište, piše Jutarnji list.
Oko 2.300 studenata na šest studija
Novo je sveučilište nastalo objedinjavanjem programa dosadašnjeg brodskog veleučilišta s osječkim Fakultetom strojarstva i Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti.
Na njemu će studirati nešto više od 2.300 studenata, na tri stručna studija- bilinogojstvo, menadžment i proizvodno strojarstvo, preddiplomskog studiju strojarstva, izvanrednom preddiplomskog studiju ranog i predškolskog odgoja te integriranom preddiplomskog i diplomskom učiteljskom studiju.
IRO upozorava na nedostatke pri osnivanju novih javnih sveučilišta
A kao i kod osnivanja Sveučilišta Sjever u koprivnici i varaždinu prije tri mjeseca, i osnivanju ovog brodskog podiglo je mnogo prašine. Institut za razvoj obrazovanja, vodeća stručna organizacija u regiji koja se bavi istraživanjem i razvojem politika visokog obrazovanja, tako je izdao priopćenje u kojem upozoravaju na nedostatke pri osnivanju novih javnih sveučilišta, a koje vam prenosimo u cijelosti.
‘Ključni strateški dokumenti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj preporučaju da se ne pokreću nova javna visoka učilišta, no usprkos tome svjedočimo osnivanju dva nova javna Sveučilišta, Sveučilišta Sjever i Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Procedure kojima se osnivaju navedena sveučilišta nisu dovoljno transparentne i nisu dovoljno usklađene s trenutnim pravnim propisima. Institut za razvoj obrazovanja, kao stručna organizacija koja se zalaže za strateški i održiv razvoj visokog obrazovanja, izražava zabrinutost zbog ovakvih postupaka koji nepotrebno jačaju nepovjerenje u sustav znanosti i visokog obrazovanja te poziva donosioce javnih politika da preispitaju postupke oko osnivanja spomenutih sveučilišta.
Priopćenje IRO
Kao vodeća stručna organizacija u regiji koja se bavi istraživanjem i razvojem politika visokog obrazovanja, Institut za razvoj obrazovanja (IRO) smatra važnim upoznati javnost s ključnim izazovima vezanim uz inicijative osnivanja novih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Prvi izazov proizlazi iz činjenice da trenutna krovna strategija u području visokog obrazovanja, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije RH, ne predviđa osnivanje novih javnih sveučilišta, već naprotiv, problematizira održivost postojećeg broja javnih visokih učilišta. U Strategiji stoji da „postojeća mreža visokih učilišta u Hrvatskoj svojim geografskim rasporedom obuhvaća sve dijelove Hrvatske, međutim svojom brojnošću nadilazi nacionalni potencijal i raspoložive kapacitete“ (str. 92). Strategija nadalje navodi da su se „zbog razmjerno malog tržišta visokog obrazovanja i slabe mobilnost studenata nerijetko uvodili novi studijski programi, što je dovelo do neopravdanog bujanja visokih učilišta i gubitka na kvaliteti“. Stoga, ističe se u Strategiji, „upitna je dugoročna održivost pojedinih regionalnih ustanova koje nemaju kritičnu masu za osiguranje kvalitete obrazovnog, odnosno istraživačkog rada“ (str. 93). Ovu Strategiju izglasao je Sabor RH 2014. godine na prijedlog Vlade RH pa se logično nameće pitanje kako to da u 2015.-oj godini ta ista Vlada i Sabor preuzimaju osnivačka prava nad Sveučilištem Sjever, čime ono postaje osmo javno sveučilište u Hrvatskoj te trenutno stavljaju u proceduru osnivanje još jednog javnog sveučilišta u Slavonskom Brodu.
Drugi izazov proizlazi iz trenutno važećeg strateškog dokumenta „Mreža visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj“ koju je Sabor RH usvojio 2011. i koji je namijenjen „nadležnim tijelima Republike Hrvatske za djelovanje na području visokog obrazovanja, posebice u postupcima donošenja odluka o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i/ili odobravanja novih studijskih programa“ (str.11). Ovaj dokument izričito tvrdi da je „uspostavom sedam javnih sveučilišta Republika Hrvatska dosegnula maksimum koji je ostvariv, s obzirom na raspoloživ znanstveno-nastavni potencijal sada i u idućih 10 do 15 godina“ (str.12) te da „u ovome trenutku Republika Hrvatska ima dostatan broj javnih sveučilišta i do daljnjega ne bi trebalo osnivati nova javna sveučilišta, barem dok se ne konsolidiraju postojeća i dok ne prođe prvi krug reakreditacije, koja će pokazati stvarno stanje na njima“ (str.26.). Vlada RH trebala bi stoga pružiti dostatne razloge za pokretanjem dodatna dva nova javna sveučilišta.
Treći izazov proizlazi iz same procedure osnivanja novih javnih sveučilišta koja nije usklađena u svim segmentima s trenutno važećim pravnim propisima. Primjerice, novoosnovano Sveučilište Sjever nije upisano u upisnik znanstvenih organizacija pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH, što znači da nema dopusnicu za znanstvenu djelatnost. Budući da sveučilišta obavljaju, sukladno važećim propisima, i znanstvenu, i djelatnost visokog obrazovanja, nije jasno kako je Vlada RH uopće mogla preuzeti osnivačka prava nad sveučilištem koje nema dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti. S druge pak strane, Vlada RH je na dnevni red sjednice 17.9.2015. uvrstila Nacrt prijedloga Zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu, bez da je prethodno objavila rezultate javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Prijedloga Zakona o Sveučilištu u Slavonskom Brodu iz lipnja ove godine. Dodatno, javno savjetovanje o samom prijedlogu Zakona nije uopće provedeno, već je spomenuti Zakon stavljen na dnevni red Vlade, i to s prijedlogom da se uputi u hitnu proceduru.
Četvrto, zbog negativnog demografskog trenda, postojeća javna visoka učilišta, a time i ona novoosnovana, imat će izazov s popunjavanjem upisnih kapaciteta uslijed smanjenog broja dostupnih kandidata za upis u narednom desetljeću, što je prepoznato kao problem i u navedenim strateškim dokumentima. Naposljetku, peti izazov, i u slučaju Sveučilišta Sjever, i Sveučilišta Slavonski Brod, kao većinski izvor osiguravanja financijskih sredstava potrebnih za podmirivanje troškova koji će nastati osnivanjem navodi se državni proračun. Važno je naglasiti da ni u jednom od dva navedena slučaja nije izrađena detaljna financijsko-ekonomska analiza koja pokazuje o kojim iznosima se točno radi, kakve će financijske posljedice povećanje javno financiranih sveučilišta sa sedam na devet imati na već postojeća sveučilišta, s obzirom da nije planirano povećanje ukupnog iznosa proračunskih sredstava za visoko obrazovanje te na koji način će biti osigurana dugoročna financijska održivost navedene dvije institucije.
IRO se ovim očitovanjem nema namjeru svrstati u pristalice ili protivnike osnivanja novih sveučilišta, već želi ukazati na potrebu valoriziranja postojećih strateških dokumenata i propisa te na potrebu izrade studije izvodljivosti pri pokretanju novih javnih sveučilišta kako bi se osigurala dugoročna održivost i razvoj sektora visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Dodatno, smatramo da opisani nedostaci imaju izrazito negativan učinak na izgradnju povjerenja u sustav znanosti i visokog obrazovanja u kojem bi se razvoj trebao događati planski, sustavno i transparentno, što nije slučaj za spomenute procese. Stoga IRO poziva sve odgovorne donosioce javnih politika, posebno Vladu i Sabor RH, da preispitaju svoje aktivnosti vezane za osnivanje novog javnog Sveučilišta u Slavonskom Brodu i Sveučilišta Sjever.’
