Imaju li smisla domaće zadaće? Čak 40 posto učenika gotovo ih uvijek prepisuje
Dio studije ‘O učenju 2014’ koju je proveo Institut za društvena istraživanja posvetio se domaćim zadaćama i tome pišu li ih ili samo prepisuju hrvatski učenici.
Svrha domaće zadaće upravo je priprema za školu, ponavljanje i uvježbavanje naučenog, no dobrom dijelu hrvatskih učenika taj dio nije toliko bitan. Pokazalo je to istraživanje Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja, koji su između ostalog istražili koliko su hrvatski školarci samostalni u pisanju domaćih zadaća.
Domaće zadaće i lektire većina piše u zadnji čas
Postavljena pitanja o domaćoj zadaći odnosila su se na vrijeme pisanja i samostalnost u pisanju domaćih zadaća učenika osmih razreda. Vrijeme pisanja je važno jer ukazuje na redovitost i pravovremenost u ispunjavanju obveza, a samostalnost je posebice važna jer se domaćim zadaćama pokušava osigurati samostalnost pojedinca u ispunjavanju zadataka izvan školskog okruženja.
Rezultati su pokazali da gotovo 60 posto učenika osmih razreda zadaće, lektire i slično gotovo uvijek piše u zadnji čas.
Gotovo polovina učenika gotovo uvijek prepisuje zadaće od kolega
Učenici nisu ni samostalni kada se radi o izvršavanju ove obaveze. Manje od petine učenike kazalo je kako ‘gotovo nikada’ ne prepisuje domaće zadaće. Ipak, gotovo 40 posto njih zadaću prepisuje ‘često’ i ‘gotovo uvijek’, a pritom treba naglasiti da dječaci to čine češće nego djevojčice.
Koji je zapravo smisao domaćih zadaća
Veću samostalnost kod pisanja zadaća pokazuju učenici višeg obrazovnog postignuća, što je i logično. U kategorijama nižeg obrazovnog postignuća više od polovice učenika iskazuje da često ili gotovo uvijek prepisuje domaće zadaće.
Upravo ovi podaci pokazuju kako je opravdano zapitati se koji je smisao i svrha domaćih zadaća u ovakvom obliku, pogotovo kada je učitelji ne pregledavaju redovito, zaključili su autori studije.