Jovanović prešao pola puta: Analiza rada ministra obrazovanja
Željko Jovanović nešto više od dvije godine sjedi u ministarskoj fotelji, a u polovici svog mandata uspio je razljutiti, zabrinuti, ali i razočarati mnoge. Pokušao je ad hoc reformirati obrazovni sustav, no dio nekolicina njegovih odluka je palo na Ustavnom sudu, a ni ostale nisu polučile efekt kakav je ministar obrazovanja pretpostavio. Javnost ga percipira kao konfiliktnog i prilično nenasmijanog političara od kojeg nikada nisu sigurni što očekivati.
Foto: srednja.hr
Funkciju ministra obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović obnaša od 23. prosinca 2011. godine, što znači da je iza njega nešto više od polovice mandata. U dvije godine upravljanja MZOS-om Jovanović je u javnosti stvorio negativnu sliku – građani ga percipiraju kao hladnog i ozbiljnog ministra koji je često involviran u raznim konfliktima.
Prešao je pola puta i nije popustio pod pritiskom sindikata. Navukao je gnjev dijela stanovnika zahvaljujući brojnim kontroverznim odlukama, neke su pale na Ustavnom sudu, ali ga to nije spriječilo da i dalje ostane na čelu MZOS-a.
Radi se o prvom ministru obrazovanja koji nema svoju glasnogovornicu, koji samostalno vodi svoj Facebook profil, ne kupuje poene kod javnosti pričama iz privatnog života te se svim silama trudi izbjeći intervjue s novinarima.
Osim kratke analize samog Jovanovića, napravili smo presjek njegova rada u sektoru obrazovanja od kad je sjeo u ministarsku fotelju do danas.
Dva puta pao na Ustavnom sudu
Prva od značajnijih odluka koje je Jovanović donio kao ministar obrazovanja bila je eksperimentalno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole. No već oko e-matice i načina popunjavanja i tiskanja svjedodžbi, zamjerio se dijelu prosvjetara koji su se na taj način osjetili preopterećenima.
Najveći prolom negodovanja, zamjerki i negativnih kritika pokrenula je Jovanovićeva najava u kolovozu 2012. godine da će učenici osnovnih i srednjih škola u dobiti zdravstveni odgoj, a tenzije između šire javnosti i ministra obrazovanja pojačale su se predstavljanjem usvojenog kurikuluma za spomenuti predmet.
Ujedno se radi o prvoj odluci koja je srušena na Ustavnom sudu, prvenstveno zbog činjence da se u škole uveo i četvrti modul o spolnosti, a o usvojenom kurikulumu nije provedena javna rasprava.
– Tko god je protiv zdravstvenog odgoja, protivi se i hrvatskom društvu.
Svi moraju dolaziti na nastavu i poštovati odluke Ministarstva, izjavio
je Jovanović na konferenciji za novinare u kolovozu 2013. kada je predstavio rezultate javne rasprave oko novog kurikuluma.
Druga Jovanovićeva odluka koja je pala na Ustavnom sudu bilo je mijenjanje školskih udžbenika koji bi se tiskali po novom pravopisu, o kojemu u to vrijeme nije provedena javna rasprava. – Promjene koje se namjeravaju provesti, količinski iznose manje od deset posto ukupnog sadržaja, što znači da su se umjesto novih udžbenika mogla objaviti nova izdanja starih udžebnika, tvrdili su članovi udruge ‘Nastavnici organizirano’ koji su početkom prošle godine optužili MZOS za korupciju.
E-upisi i ukidanje ocjena na polugodištu
Jovanovićevu karijeru kao ministra obrazovanja obilježile su i smjene nekolicine ravnatelja koji su dozvoljavali upis učenika u srednje škole iako nisu zadovoljili bodovni prag. Također je najavio i licenciranje ravnatelja.
– Licenciranje ravnatelja je dobra ideja u smislu bolje pripreme svakog potencijalnog ravnatelja za tu odgovornu i složenu funkciju. Međutim, ostaje pitanje edukacije, škole za buduće ravnatelje, koja bi osigurala sva potrebna znanja onima koji još nemaju ravnateljsko iskustvo, a licenca bude uvjet za to radno mjesto, mišljenje je bilo ravnateljica III. gimnazije u Splitu Mirjana Matijević.
Upisi u srednje škole doživjeli su izmjene pa su se ovogodišnji prvašići po prvi put prijavljivali elektroničkim putem, a zaključivanje ocjena na polugodištu postalo je povijest također uz negativne komentare. – Razgovarala sam s mnogim profesorima i oni misle kako je ukidanje ocjena na polugodištu jako loš potez, a ja isto tako mislim. Učenici koji imaju lošu zaključnu ocjenu, više su motivirani u drugom polugodištu kako bi istu ispravili, rekla nam je tada Milka, majka četvero školaraca.
Što se tiče primarnog obrazovanja, ministar je najavio uvođenje devetogodišnje osnovne škole po uzoru na susjedne zemlje.
U sukobu sa zagrebačkim rektorom
Osim osnovnih i srednjih škola, Jovanović se uhvatio i visokog obrazovanja. Nakon što je omogućio svim redovitim studentima besplatno školovanje, njihov gnjev navukao je donošenjem novog Pravilnika o subvencioniranoj studentskoj prehrani te na taj način dodatno opteretio studentske džepove.
– Studenti su većinom znali za poskupljenje menija, no dobar dio nije znao da će, i u kojem omjeru, skočiti i cijene drugih namirnica koje nisu na menijima. Javnost se uglavnom fokusirala na samo poskupljenje, ali mnogi, pa recimo ni ja, nisu znali da će se limit određivati na tjednoj bazi, a ne na mjesečnoj kako je to sada bilo, mišljenje je koje je početkom akademske godine istaknuo predsjednik Studentskog zbora FPZG-a, Marko Boko.
Međutim, najavljivanim prosvjedima studenata te održanim sastankom sa
studentskim predstavnicima, Jovanović je popustio i dio cijena u menzama
vratio na staro. Utjecao je i na činjenicu da studenti stariji od 26
godina i dalje uživaju pravo besplatnog zdravstvenog osiguranja.
Po Vladinu naputku, MZOS je preuzeo sanaciju Studentskog centra u Zagrebu, nakon čega su na vidjelo izašla neslaganja ministra Jovanovića i rektora Alekse Bjeliša. Da ministar nikome ne voli ostati dužan, uvjerili smo se u više situacija u kojima se nije ustručavao koristiti teške riječi. Uz navedenog Bjeliša, Jovanović se znao okomiti i na članove udruge GROZD, kao i svoje protivnike iz HDZ-a.
– Neka rektor pročita i novu Strategiju koja kaže da su javna Sveučilišta u Republici Hrvatskoj ta koja omogućuju da RH bude društvo jednakih šansi za sve, poručio je jednom prilikom oštri ministar, rektoru Bjelišu nakon što ga je ovaj optužio da je naklonjen privatnim fakultetima.
Među zadnjim Jovanovićevim potezima koji su ponukali prosvjetare na ponovne prijetnje štrajkom je i ukidanje Kolektivnog ugovora za 90 tisuća nastavnika. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama trenutno je u fazi čekanja, a ministru su dali rok do početka veljače do kada bi trebao izraditi novi kolektivni ugovor, inače kreću u štrajk.
Od ostavke nema ništa
Više puta je određena skupina tražila ministrovu ostavku, među kojima su bili profesori, čalnovi raznih udruga i roditelji školaraca, no ni učenici nisu zadovoljni čovjekom koji obnaša funkciju ministra obrazovanja. Rezultati naših anketa pokazali su kako je među srednjoškolcima i studentima također rašireno mišljenje o nužnosti Jovanovićeve ostavke ili smjene.
Na takve izjave i priželjkivanja Željko Jovanović komentira da nije tu kako bi bio ministar simpatičnosti. Iako je na početku mandata izjavljivao kako će dati ostavku ako se plaće prosvjetara smanje, potonje se dogodilo, no Željko je i dalje ministar.
