Hrvatska

Jučer je u javnost procurila odluka nacionalnog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, prema kojoj je ministar obrazovanja Pavo Barišić plagirao dijelove svoga rada 'Does Globalisation Threaten Democracy'. Dio je svoga rada, nedvojbeno je odlučio Odbor, bez navođenja izvora prepisao od američkog autora Stephena Schlesingera. Iako je Barišiću glavni argument kako se radi o 'tiskarskoj omašci' i kako su kasnije verzije teksta ispravljene, u najvećoj hrvatskoj bazi znanstvenih časopisa još uvijek je dostupna verzija teksta čiji je dio plagiran.

Na internetu je i dalje dostupna plagirana verzija Barišićeva teksta
Screenshot: Does Globalisation Threaten Democracy

Barišić se autoru Stephenu Schlesingeru za plagijat ispričao, a optužbu Odbora kojeg imenuje Sabor ne priznaje, jer je kaže, po tom pitanju oslobođen odlukom etičkog tijela svoje matične ustanove Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu. Kroz čitavu aferu kao glavni argument naglašavao je da se radi o 'tiskarskoj omašci', a na taj način se branio i jučer naglašivši kako je u sljedećim tiskanim izdanjima časopisa ta pogreška ispravljena.

Ipak, internet pamti sve, pa je tako jedina online verzija Barišićeva teksta ona prva i neispravljena, a dostupna je u najvećoj hrvatskoj bazi znanstvenih časopisa – Hrčak.

U online dostupnom tekstu 'Does Globalisation Threaten Democracy', u autor Stephen Schlesinger nije citiran, niti je igdje spomenuto njegovo ime. Tekst je objavljen na portalu 27. svibnja 2009. godine, a unatoč saznanju da je protiv njega podnesena prijava za taj slučaj, Barišić nije urgirao da se ispravi.

Kako u tekstu još uvijek nije naveden pravi izvor i citiran autentičan tekst, to bi značilo da Barišićev tekst mogu citirati i drugi znanstvenici ili studenti u svojim radovima, bez navođenja pravog izvora - Stephena Schlesingera.

Na upit novinarke NoveTV zašto prva verzija teksta koja je dostupna online nije ispravljena, Barišić daje poprilično besmislen odgovor.

- Zato što imaju sva druga izdanja kojima se mogu poslužiti. To preuzimanje je tek nedavno bilo, jer nije više uobičajen način da se rade errata corrige, ispravke. Ja doista mislim da je to jedna dobra metoda, kojom su se ranija izdanja služila, rekao je Barišić novinarki.

Sporan tekst nalazi se na kraju teksta, a sporna je fusnota 4 na 301. stranice, čiji su dijelovi prepisani iz Schlesingerova teksta. Jednostavnom pretragom članka (Ctrl+F) može se vidjeti kako se ime Stephena Schlesingera u čitavom tekstu ne spominje niti jednom.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.