Najveća investicija u Hrvatskoj: Kampus Borongaj će biti gotov za četiri godine

Skupština grada Zagreba 18. travnja prihvatila je urbanistički plan po kojem bi se uredila bivša vojarna na Borongaju u najveću investiciju u Hrvatskoj, gradnju sveučilišnog kampusa. Nakon prihvaćanja plana nastavit će se izgradnja koja će trajati četiri godine, a koštat će oko 500 milijuna eura. U kampus će se smjestiti osam fakulteta, TVZ, DHMZ, CARNet te novi studentski dom koji će nastanjivati 5 000 studenata.

Galerija 5 Fotografija

Otvori

Iako su mnogi prestali vjerovati da će se na Borongaju u Zagrebu izgraditi najveća investicija u Hrvatskoj, sveučilišni kampus, Skupština grada Zagreba je napokon 18. travnja privatila urbanistički plan izgradnje. Nakon prihvaćanja plana, može se nastaviti s uređivanjem bivše vojarne u kampus koji će sadržavati osam fakulteta, Tehničko veleučilište, CARNet, Državni hidrometeorološki zavod kao i dom koji će nastaniti 5 000 studenata, piše Jutarnji list.

Izdvojeni članak

Varaždin za studente: Otvoreno Medijsko sveučilište, planira se i izgradnja kampusa

Kampus bi trebao biti gotov za četiri godine

Na sveučilišni kampus potrošit će se 500 milijuna eura, a na njegovoj gradnji radit će oko tri tisuće ljudi. Procjenjuje se da bi izgradnja ‘malog sveučilinog grada u gradu’ trebala trajati četiri godine.

– Kao sveučilište obvezali smo se da ćemo graditi po najvišim standardima održivosti, da ćemo graditi ‘zeleni’ kampus, a to znači da ćemo morati istraživati niz tehnologija. Gledali smo što vani postoji, ali nije nas zanimalo ono što je danas na tržištu, nego što se događa u laboratorijima, koje će tehnologije biti na rasolaganju za tri-četiri godine, izjavio je za Jutarnji list voditelj projekta Bojan Baletić, prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucionalnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu te profesor na Arhitektonskom fakultetu.

Glavni razlog seljenja tehnoloških fakulteta na Borongaj  je taj što se oni trenutno nalaze raspršeni po gradu te u neprimjerenim prostorima, a mnogima prijeti gubitak akreditacije. Razlog tomu jest što su zgrade u kojima se nalaze pod spomeničkom zaštitom te ne mogu voditi laboratorije u skladu sa suvremenim standardima i propisima. Prema riječima voditelja projekta puno je jednostavnije i ekonomičnije izgraditi nove zgrade, nego se mučiti s renoviranjem već postojećih.

Tramvajska linija kroz Vukovarsku produžit će se do Borongaja

Fakulteti koji će se prvi preseliti na novu lokaciju su PBF i FKIT, a arhitektonski programi su u fazi dovršavanja. Što se tiče prometne povezanosti predloženo je HŽ-Infrastrukturi da se na sjevernom dijelu kampusa napravi postaja, a do Borongaja bi se kroz Vukovarsku ulicu produžila tramvajska linija. Vlak bi povezivao istični dio kampusa sa Studentskim centrom, Glavnim kolodvorom te Savom.

U središtu je projektirana pješačka avenija s  restoranima, trgovinama i svim ostalim potrebnim za studente koji će živjeti u novoizgrađenom domu, kao i studente spomenutih fakulteta, predavače i druge posjetitelje. Još jedan od prijedloga je i preseljenje muzeja lokomotiva, s obzirom da će se u kampusu nalaziti i Prometni fakultet.

Promet dozvoljen samo električnim vozilima

Iznad kampusa letjet će tehnološki napredni hiposfere, cepelini ispunjeni helijem, koje je osmislio mladi stručnjak Bojan Pečnik. Hipersfere bi prvenstveno bile zaštitni znak, ali i vrsta nebeskog putokaza. Također bi ljeti služile kao sjena, noću kao osvjetljenje, nosile kamere i slično.

Zgrade će se velikim dijelom same grijati i hladiti, ali će se same pobrinuti i za ostalu elektriku. Na nakošenim plohama imat će fotonaponske panele, u temeljima toplinske crpke i spremnike za bušotine podzemnih voda. Za dodatnu energiju pobrinut će se mala energana, a cijelo naselje će trošiti više CO2 nego što će ga moći proizvesti. Što se tiče prijevoznih sredstava, unutar naselja bit će dozvoljena vožnja vozila koja ne ispuštaju CO2 ili su na električni pogon. Ostala vozila će biti parkirana izvan kampusa.