Obrazovanje u tržišnoj trci: Upisne kvote na fakultetima trebale bi biti znatno manje
U posljednje vrijeme sve više se raspravlja o tome trebaju li fakulteti svoje upisne kvote korigirati prema tržišnim potrebama, a uzrok tomu je i izrazito velik broj nezaposlenih građana. HZZ i ASOO do sada su imali savjetodavnu ulogu, no mnogi ističu kako je vrijeme da se i obrazovne institucije ozbiljnije pozabave problematikom izbora fakulteta te brojem upisanih studenata. Odlučili smo provjeriti koje su pozitivne, a koje negativne strane podređivanja tržišnim potrebama te što o tome misle srednjoškolci i mladi.
osijek-cro.com
Budući da ekonomski i pravni fakulteti u Hrvatskoj svake godine broje najviše brucoša, a upravo je u tim strukama najviše nezaposlenih, pojavilo se pitanje treba li upisne kvote na fakultetima podrediti tržišnim potrebama. Hrvatski zavod za zapošljavanje već je odigralo savjetodavnu ulogu kada je izdana Preporuka za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja učenika i studenata koja je namjenjena obrazovnim ustanovama.
Uz HZZ, važnost usklađivanja obrazovnog sustava na svim razinama s potrebama tržišta rada uvidjela je i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Agencija je, naime, razvila alate za planiranje kvalifikacija – profili sektora pomoću kojih bi se smanjio nesrazmjer između obrazovanja i tržišnih potreba.
Kvote na pojedinim fakultetima se moraju smanjivati
Svaki fakultet uživa autonomiju, to između ostalog znači da sam slaže upisne kvote te da druge institucije mogu jedino predlagati ili sugerirati kolike bi brojke novoupisanih studenata bile poželjnije.
Svima je već poznato kako su na meti prvenstveno ekonomski fakulteti, jer se na burzi rada nalazi devet tisuća nezaposlenih ekonomista, dok ih se trenutno obrazuje još oko 25 tisuća. Iz ovih podataka se može zaključiti kako fakulteti u Hrvatskoj obrazuju ogroman broj studenata koji imaju vrlo male, ili nikake, šanse za zaposlenje.
‘Bacanje obrazovanja u ralje tržišta’
– S obzirom na to koliko dobra nam je slobodno tržište donijelo u zadnjih 20 godina, poprilično je čudno misliti da bi visoko obrazovanje moglo profitirati od potpunoga podvrgavanja tržištu. Treba reći da su kvote, recimo na pravnim i ekonomskim fakultetima, prenapuhane upravo zbog tržišta, no ne rada nego tržišta školarina, izjavio je intelektualac i profesor lingvistike na FFZG-u Mate Kapović dodajući kako su školarine dovele do toga da neki fakulteti upisuju previše studenata samo da bi zaradili.
Stanje na burzi rada sve gore
Profesor je istaknuo kako je nemoguće formirati kvote isključivo prema potrebama tržišta jer većina studija traje najmanje pet godina, a nitko ne može precizno predvidjeti što će za pet godina biti potrebno na tržištu rada.
Što se tiče broja nezaposlenih, koji je najveći u posljednjih 11 godina, Kapović smatra da je potpuno besmisleno svodit toliko nezaposlenost na pitanje individualnog odabira studija pojedinih studenata, nego da se radi o posljedicama ekonomske politike deindustrijalizacije i privatizacije. Također je istaknuo kako stvari stoje da u budućnosti Hrvatskoj neće trebati ništa drugo osim konobara i prodavačica u trgovinama, zbog čega je uopće smiješno govoriti o nekakvim ‘tržišnim potrebama’.
Učenike treba usmjeravati još od osnovne škole
Za razliku od oštrog Kapovićevog protivljenja da se fakulteti pretvaraju samo i isključivo u pogone za proizvodnju radne snage, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra Hrvoje Balen razmišlja na posve suprotan način.
– Mislim da bi se upisne kvote fakulteta, kao i sam odabir studija trebao uskladit s tržišnim potrebama rada, jer to nije uskrata slobode pojedinca, nego društvena odgovornost. Ne treba učenike prisiljavati na izabir zanimanja koji je jako tražen u Hrvatskoj, nego im treba sugerirati i upozoravati na tržišne potrebe, izjavio je Balen.
Profesionalna orijentacija je nešto na što bi se također trebala obratiti pažnja, kako bi učenici shvatili koje su njihove sposobnosti te koji bi im studij najbolje odgovarao.Balen tvrdi da bi već od osnovne škole trebale usmjeravati učenike kako bi jednog dana upisali studij koji je usklađen tržišnim potrebama rada.
Osim ključne uloge obrazovnih ustanova, nadodao je kao bi i portali za mlade te oni koji se bave poslovnim temama trebali dati svoj doprinos na način da obrazuju mlade o stanju na tržištu, kao i na burzi rada. Suprotno Kapovićevim uvjerenjima i tvrdnjama, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra misli kako su za brojku od 372 tisuće nezaposlenih donekle krivi i učenici koji biraju fakultete nakon čijeg završetka nema posla.
Mladi su za upisne kvote usklađene tržišnim potrebama
Anketom postavljenom na našoj stranici došli smo do rezultata kako nešto više od 60 posto srednjoškolaca i mladih smatra da bi se upisne kvote na fakultetima trebale formirati isključivo prema tržišnim potrebama.
Unatoč činjenici da većina mladih ljudi dijeli mišljenje kako su kvote za neke fakultete prenapuhane, svejedno interes za te studije ne pada.
