Prema Strategiji obrazovanja očekuju nas promjene u sustavu ocjenjivanja, ali i u pristupu državnoj maturi

Na nedavno održanoj konferenciji za medije predstavljena je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Predsjednik Vlade Zoran Milanović, njegov savjetnik Neven Budak kao i ministar obrazovanja Željko Jovanović predstavili s nacrt po kojem nas očekuju promjene u osnovnoj, srednjoj i visokoj naobrazbi. Izdvojili smo nekoliko najbitnijih strateških koraka po kojima bi se u budućnosti trebalo provoditi srednjoškolsko obrazovanje.

– U strateškom planiranju cjelovitog obrazovnog i istraživačkog prostora mora zaživjeti trokut znanja koji se sastoji od obrazovanja, istraživanja i inovacija, navedeno je u uvodu nedavno predstavljene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Izdvojeni članak

Srednjoškolci u potrazi za poslom: Traže osnivanje učeničkih servisa u svim županijama

Spomenutu Strategiju predstavili su na nedavnoj novinarskoj konferenciji predsjednik Vlade Zoran Milanović, njegov savjetnik Neven Budak te ministar Željko Jovanović. Prilikom izrade nacrta Strategije, uzela su se u obzir dva bitna procesa koja obilježavaju demografsku sliku naše države: depopulacija i starenje stanovništva. Iščitavajući 200-tinjak stranica Strategije uočit ćete da smo napokon prestali gledati u Finsku kao i boga po pitanju obrazovnog sustava te odlučili stvoriti fleksibilan i prilagodljiv sustav obrazovanja i istraživanja.

S obzirom da će se najavljene dugoročne promjene u hrvatskom obrazovnom sustavu ticati osnovne, srednje i visoke naobrazbe, izdovojili smo nekoliko najbitnijih planova za buduće srednjoškolsko obrazovanje.

Usmjerenja Strategije u srednjoškolskom obrazovanju

Prilikom izrade nacrta Strategije, autori su polazili od činjenice da će mladi u budućnosti raditi poslove koji danas još i ne postoje te da će zahtijevati korjenite prilagodbe gospodarstva i društva. Dugoročne promjene koje su sadržane u Strategiji usmjerene su na sljedeća razvojna područja:

• cjelovitu kurikularnu reformu koja uključuje sve razine i vrste odgoja i obrazovanja

• promjenu strukture odgoja i obrazovanja

• podizanje društvenog ugleda i kvalitete rada učitelja

• unaprjeđivanje kvalitete rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama

• osiguranje cjelovitog sustava podrške djeci i učenicima

• osiguranje optimalnih uvjeta rada svih odgojno-obrazovnih ustanova

• osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja

Nacionalni kurikulumi i ocjenjivanja

– Optimalno ostvarenje kurikuluma u slučaju gimnazijskog obrazovanja pretpostavlja definiranje zajedničke kurikularne jezgre za sve gimnazijske programe te modula koji omogućuju profiliranje gimnazijskog obrazovanja i povećanje izbornosti, navedeno je u Strategiji.

Izdvojeni članak

Cinik u ofsajdu: Jovanović ubrzanim reformama stvara kaos u školstvu

Drugim riječima, smanjit će se broj obveznih predmeta te će gimnazijalci imati više slobode pri odabiru predmeta. Nacionalne kurikulume će dobiti također i strukovne te umjetničke škole.

Osim kurikularne reforme, promjene se planiraju i u sustavu praćenja, vrednovanja te izvještavanja o razini usvojensti odgojno obrazovnih ishoda. Cilj je ispraviti nedostatke zbog čega bi se na svim razinama obrazovanja trebao naći različit model ocjenjivanja, a planira se izrada hibridnog modela vrednovanja i ocjenjivanja kojim bi se kombiniralo vanjsko i unutarnje vrednovanje.

Izdvojeni članak

Cinik u ofsajdu: Desetljeće reformi obrazovanja studente će gurnuti u dužničko ropstvo

Intervencije usmjerene na sve učenike

Svakako jedan od najdjelotvornijih načina unaprjeđivanja kvalitete obrazovanja predstavljaju intervencije na školskoj razini koje su usmjerene na sve učenike.

– Uspješni obrazovni sustavi, jednako kao i uspješne škole (na mikrorazini), osobitu pozornost posvećuju individualnoj podršci učenicima, i to ne samo učenicima s teškoćama i darovitima nego svima, naveli su autori Strategije. No da bi se spomenuto ostvarilo, planiraju se uvesti diversificirane i fleksibilne metode te oblici rada koji se daju prilagoditi darovitim učenicima.

Izdvojeni članak

Pogledajte tko sve ima bolje školstvo od nas

Rekonceptualizirat će se pristup državnoj maturi

Prema Startegiji planira se uvođenje periodičnih ispita u osnovnim i u srednjim školama koji će se definirati u sklopu razvoja cjelovitog modela vanjskog vrednovanja ishoda učenja. S obzirom da će se mijenjati kurikulumi, u sklopu cjelovitog okvira za vanjsko vrednovanje ishoda učenja dogodit će se i rekonceptualizacija pristupa državnoj maturi u gimnazijskim programima.

Za kraj je navedena posebna razrada sustava završnih ispita u strukovnom obrazovanju koji mora služiti certificiranju. Drugim riječima, radit će se o potvrdi o uspješnom stjecanju kvalifikacija definiranih Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.