Pretraga

Premijer Plenković otkrio što vidi kao najveće probleme hrvatskog školstva

A- A+

Prva sjednica nove Vlade premijera Andreja Plenkovića, održava se danas te je u fokusu reforma poreznog sustava. Mi smo pak žarište odlučili prebaciti nekoliko godina unatrag, odnosno na veliki intervju, tada europarlamentarca i člana oporbenog HDZ-a Andreja Plenkovića, koji je dao za godišnjak XVI. gimnazije, u školskoj godini 2013./2014.

Tri učenice tada trećeg razreda u ovoj školi odnosno Margareta Blažević, Sada Octenjak i Petra Radić, postavili su niz relevatnih pitanja tadašnjem europlamentarcu i bivšem učeniku ove škole (točnije Obrazovnog centra za jezike, kojemu je XVI. gimnazija sljednica nap. a.), a jedno od njih je bilo ‘što vidite kao najveće probleme hrvatskog školstva i što biste promijenili?’.

Izdvojeni članak

Razrednica Andreja Plenkovića nam otkriva kakve je ocjene budući premijer imao u srednjoj školi

– Preopterećenost učenika suvišnim sadržajima te neadekvatan materijalni i društveni položaj odgajatelja, učitelja i profesora najveći su problemi hrvatskog školstva koji će se morati riješiti ako želimo stvoriti društvo utemeljeno na kompetencijama, bez čega ne možemo biti konkurentni na globalnom tržištu. Udio izdvajanja za obrazovanje je u 2014. pao na tek nešto više od 3 posto BDP-a, što je daleko od preporuka UN-a i EU-a od 5-6 posto za cjelokupni obrazovni sustav. Za usporedbu, u Sloveniji se izdvaja 5,7 posto, a u skandinavskim državama preko 7 posto. Također potrebno je izgraditi novi sustav vrednovanja učenika, koji bi bio utemeljen na sposobnosti primjene stečenog znanja, a ne na reprodukciji podataka, kao i osuvremeniti programe gimnazija i srednjih strukovnih škola kako bi bile spremne odgovoriti na potrebe vremena, rekao je tada Andrej Plenković.

U istom se intervjuu izjasnio i o svojim stavovima glede uvođenja građanskog te zdravstvenog odgoja u škole.

Izdvojeni članak

Novi ministar obrazovanja već je radio u MZOS-u i bio smijenjen s dužnosti

– Podržavam unapređenje razumijevanja i informiranosti učenika i demokratskim načelima, zaštiti ljudskih prava, ali i prevenciji ovisnosti, zdravoj prehrani i odgovornom spolnom ponašanju. Činjenica je da istraživanja pokazuju da su mladi u Hrvatskoj nedovoljno informirani i o tome kako funkcionira politički sustav, a i o vlastitoj spolnosti. Cilj građanskog odgoja trebao bi biti da pomogne mladima da postanu aktivni i odgovorni građani. Međutim, jednako kao i u slučaju zdravstvenog odgoja, vrlo je važno ne dopustiti stvaranje vrijednosno obojenih programa koji bi išli za ideološki motiviranim nametanjem stavova suprotnih vjerskim i filozofskim uvjerenjima velikog dijela roditelja, rekao je tada Plenković. 

Čime se premijer bavio u srednjoj, koji su mu predmeti dobro išli, pročitajte u potonjem dokumentu, a što su Plenkovićeva razrednica iz srednje te njegova profesorica talijanskog jezika rekle o tome kakva je bio osoba i učenik, pročitajte u ovom linku.

Andrej Plenković Intervju by srednja.hr on Scribd