Pročitajte životopise 11 članova Povjerenstva koji nastavljaju s reformom školstva
Na sjednici Vlade održanoj 26. siječnja donesena je neobična odluka o ukidanju pa osnivanju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti. Na prvome sastanku već u ponedjeljak uz Andreja Plenkovića i ministra Pavu Barišića održan je i prvi sastanak s novim stručnim povjerenstvom.
Foto: Vlada RH, službene stranice
Sastanku je nazočilo ukupno osam novih članova Povjerenstva kojega čine akademik Ivica Kostović, akademkinja Milena Žic Fuchs, dr. sc. Vilmica Kapac, prof. dr. sc. Vedran Mornar, prof. dr. sc. Davor Romić, prof. dr. sc. Drago Šubarić, prof. dr. sc. Dijana Vican kao predsjednica Povjerenstva, prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, prof. dr. sc. Josip Milat, akademik Miroslav Radman i prof. dr. sc.Pero Lučin.
Opširniji tekst o neobičnom potezu Vlade s kojim je ukinuto pa osnovano jedno te isto tijelo možete pročitati ovdje, a u nastavku pročitajte životopise novih članova Povjerenstva.
Kako stoji na stranicama Vlade, Posebno stručno povjerenstvo odabrano je putem dva temeljna kriterija – stručnosti i pluralnosti, a predsjednik Vlade Andrej Plenković članovima Povjerenstva izrazio je svoju opredijeljenost za intenziviranjem rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te za uspostavom modernog sustava znanosti i obrazovanja. Povjerenstvu je naložio da bez odgode krene u usklađivanje i postavljanje novih – ambicioznih, ali provedivih – rokova postojećeg Akcijskog plana.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti području strukovnoga i stručnog obrazovanja i njegovati praktičan rad, budući da čak 70 posto učenika pohađa strukovne srednje škole, naglasio je Plenković.
U #BanskiDvori počeo je 1. sastanak Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. pic.twitter.com/2abAxgJnWp
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) January 30, 2017
Ivica Kostović koji čini dio novog Povjerenstva redoviti je profesor i bivši dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bivši potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, saborski zastupnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora te ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Rođen je 1943. godine u Zagrebu, a 1967. godine diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Četiri godine nakon magistrirao je, a 1972. i doktorirao potpuno postdoktorsko usavršavanje iz područja neuroanatomije i neuropatologije na Sveučilištu Johns Hopkins u SAD-u.
Od 1975. na dalje bio je gostujući profesor na Harvard Medical School u Bostonu, zatim savjetnik za Ljudsku neuroanatomiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale, savjetnik za Ljudsku neuroanatomiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale, Spinoza Professor na Sveučilištu u Amsterdamu. Od 2006. godine Kostović je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
U studenome kada je u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu predstavljena publikacija ‘Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi’ , Kostović je naglasio kako se dokumenti cjelovite kurikularne reforme trebaju popraviti ili reformu u potpunosti izbaciti.Rekao je i kako je CKR imala jeftin populistički pristup, kroz elementarne marketinške poteze, poput proklamiranja lakših školskih torbi, dokidanja učenja napamet te općenitog rasterećenja djece u nastavi. Složio se kako je provođenje reforme potrebno prepustiti Ministarstvu, koje bi odgovorno stajalo iza procesa. Dodao je i kako je jedini dokument koji je on potpisao, upravo onaj objavljen u predstavljenoj publikaciji.
– Meni ne treba komunikacija s Ekspertnom skupinom. Ja bih trebao zapravo komunicirati s Milanovićem, jer on još uvijek vodi reformu, imenom i prezimenom, rekao je tada Kostović popraćen smijehom iz publike.
Milena Žic Fuchs rođena je 1954. godine u Zagrebu. Godine 1977. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe diplomu profesora engleskog jezika i etnologije. Školovala se u New Yorku, Londonu i Sydneyu. Magistrirala je 1982. godine, a sedam godina nakon obranila doktorsku disertaciju pod naslovom ‘Semantička analiza glagola kretanja u engleskom i hrvatskom književnom jeziku’.
Od 1978. radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, docent, izvanredni profesor te redoviti profesor.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bila je predstojnica Katedre za engleski jezik od 2002. do 2011. godine. Predaje kolegije Semantika, Kognitivna lingvistika te seminare iz semantike, analize diskursa, sintakse i sociolingvistike. Objavila je nekoliko knjiga na temu jezika i jezičnih struktura, a od 2016. godine imenovana je članicom High Level Group on Maximising Impact of EU Research and Innovation Programmes Europske komisije, kojom predsjedava Professor Emeritus Pascal Lamy.
Vilmica Kapac rođena je 1962. godine. Diplomirala je 1984. pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 2005. godine magistrirala i stekla titulu magistrice društvenih znanosti. Radila je kao pedagoginja u Osnovnoj školi u Humu na Sutli i u Pregradi, a od 1995. do 1998. je ravnateljica Osnovne škole ‘Janka Leskovara’ u Pregradi. Vilmica Kapac je prva i aktualna ravnateljica Srednje škole u Pregradi. Od 2004. do 2005. godine obnaša funkciju pomoćnice ministra znanosti, obrazovanja i športa. Funkciju gradonačelnice Pregrade obnaša u drugom mandatu.
Kapac je članica HDZ-a i kao gradonačelnica posebnu je pažnju medija privukla zbog navodnih izvlačenja novaca za putne naloge u svrhu korištenja osobnog auta u službene svrhe. Kako su pisali mediji, Kapac je mjesečno sebi isplaćivala 7.000 kuna, odnosno 84.790 kuna godišnje.
Vedran Mornar hrvatski je znanstvenik, bivši dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva te ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske. Rođen je 1959. godine u Zagrebu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao u području računarstva na ETF-u u Zagrebu 1981. godine. Od početka 1982. godine radi na Zavodu za primijenjeno računarstvo, zavodski suradnik i asistent. Od 1992. godine je docent, šest godina nakon postaje izvanredni profesor, a od 2003. godine postao je redoviti profesor.
Školsku godinu 1987./88. proveo je kao Fulbrightov stipendist na USC, Los Angeles, SAD. Nositelj je niza računarskih kolegija. Od zaposlenja radi u nastavi i vanjskoj suradnji Zavoda, posebno na e-učenju te projektiranju i izgradnji informacijskih sustava podržanih bazama podataka i postupcima operacijskih istraživanja.
Na dan predstavljanja rada Ekspertne radne skupine na čelu s Borisom Jokićem Mornar je bio ministar znanosti, obrazovanja i sporta te je tada rekao kako će 29.1.2015. biti povijesni dan hrvatskog školstva.
Davor Romić rođen je 1958. godine. Diplomirao je u Zagrebu na Fakultetu poljoprivrednih znanosti 1982. godine. Iste godine zaposlio se u
Zavodu za melioracije Fakulteta. Magistarski rad pod nazivom ‘Kompleksno uređenje vodnog
režima tla u Prekodravlju’ obranio je 1991. godine, a doktorsku disertaciju pod nazivom ‘Navodnjavanje zaslanjenim vodama u agroekološkim uvjetima Vranskog bazena’ obranio je na
Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine.
U zvanje znanstvenog asistenta
izabran je 1992. godine, a pet godina kasnije u zvanje docenta. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 2003. godine. Od 2009. godine izabran je u zvanje redovitog profesora, a 2015. godine u zvanje redovitog profesora u trajnom
zvanju. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obnašao je sljedeće dužnosti: prodekan
za poslovodstvo Agronomskog fakulteta, predstojnik Zavoda za melioracije
Agronomskog fakulteta te je u dva mandata bio dekan Agronomskog fakulteta. U dva mandata bio je član Rektorskog kolegija u širem sastavu i član Senata
Sveučilišta u Zagrebu. Autor je četiri knjige od kojih su dvije sveučilišni udžbenici.
U Vladi Tihomira Oreškovića obnašao je dužnost ministra poljoprivrede.
Drago Šubarić rođen je 1963. godine. Na Sveučilištu u Osijeku 1988. godine završava Prehrambeno tehnološki fakultet te je odmah zasnovao radni odnos na PIK-u ‘Belje’ gdje je radio kao tehnolog. Početkom devedesetih zaposlio se na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek kao znanstveni novak.
Poslijediplomski studij, smjer prehrambene tehnologije, upisao je na Prehrambeno biotehnološkom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1994. obranio je magistarski
rad pod naslovom ‘Proučavanje reoloških svojstava smjesa hidrokoloida i škroba pri niskim
temperaturama’. Iste godine izabran je u zvanje asistenta na Prehrambeno tehnološkom fakultetu
u Osijeku gdje je vodio laboratorijske vježbe na kolegiju ‘Tehnologija konzerviranja i prerade voća
i povrća’ i dio laboratorijskih vježbi na kolegiju ‘Poznavanje sirovina prehrambene industrije’.
Doktorski rad pod naslovom ‘Inhibicija polifenol-oksidaze u svrhu sprječavanja enzimskog
posmeñivanja’ obranio je 1999. godine u Zagrebu. Autor je preko 70 znanstvenih i stručnih radova te sa usmenim
priopćenjima i posterima sudjelovao na 33 meñunarodna skupa s 44 rada i 24 nacionalna znanstvena
skupa sa 31 radom.
Dijana Vican rođena je 1959. godine diplomirala je
jednopredmetni studij pedagogije na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu 1984. godine. Na istom fakultetu 1991. godine završila je poslijediplomski znanstveni studij iz
andragogije i stekla stupanj magistre znanosti, a 2000. godine stupanj doktorice znanosti u polju
odgojnih znanosti. Na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zadru Sveučilišta
u Splitu, danas Sveučilišta u Zadru, zaposlena je 1987. godine. Danas je znanstvena savjetnica i redovita profesorica u znanstvenom
području društvenih znanosti, polju pedagogije, grani opće pedagogije.
Bila je predsjednica Upravnog vijeća
Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, predsjednica Vijeća
za nacionalni kurikulum pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i
državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Posljednjih nekoliko mjeseci imala je ulogu čelnice Povjerenstva za provedbu cjelovite kurikularne reforme, a mediji su pritom isticali njezinu ulogu recenzentice programa zdravstvenog odgoja udruge GROZD. Izvještaj koje je napravilo Povjerenstvo na čelu s Vicanom ERS na čelu s Jokićem nije željelo prihvatiti, a jedna članica Povjerenstva ga nije htjela potpisati.
Slobodan Uzelac rođen je 1947. godine. Diplomirao je na Visokoj defektološkoj školi Sveucilišta u Zagrebu 1973. godine, na trovalentnom studiju: socijalna patologija – mentalna retardacija – tjelesna invalidnost.
Nakon diplomiranja kratko je vrijeme radio kao odgajatelj u ‘Omladinskom muškom prihvatilištu u Zagrebu’.
Iste godine radi na Odsjeku za poremećaje u ponašanju, odnosno na Odsjeku za socijalnu pedagogiju Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta (Fakulteta za defektologiju).
Magistrirao je 1976. godine na Školi narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’ Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a doktorirao 1981. godine na Defektološkom fakultetu u Beogradu.
U dva je mandata bio pročelnik Odsjeka.
Znanstveni je savjetnik, odnosno redoviti profesor. U Vladi Ive Sanadera i Jadranke Kosor bio je potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj, obnovu i povratak.
Potpisao je otvoreno pismo podrške ministru Pavi Barišić oko afere plagijat nakon čega je najavljena stegovna mjera unutar njegove stranke SDP-a, oko čega se na kraju odustalo.
Josip Milat doktor je društveno-humanitičkih znanosti iz područja pedagogije te kao profesor u trajnome znanju predaje metodologiju istraživanja, pedagogiju i metodiku politehnike. Studirao je strojarstvo, pedagogiju i filozofiju u Rijeci i Splitu, a dio radnog vijeka proveo je na radu u Moskvi na Zavodu za politehniku Instituta opće pedagogije Akademije pedagoških nauka SSSR-a. akademskoj godini 2005./2006. izabran je za prvog dekana novoustrojenog Sveučilišta u Splitu.
Radio je kao gostujući profesor na Sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Zadru, a predavao je i na Državnom institutu za povišenje kvalifikacije nastavnika Ruske federacije u Moskvi. Predavač je na poslijediplomskom studiju Fakulteta prirodoslovno matematičkih znanosti u Splitu.
Miroslav Radman rođen je 1944. godine. Hrvatski je biolog i član Francuske akademije znanosti, Europske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na sveučilištu u Bruxellesu. Poslijedoktorski studij nastavio je u Francuskoj i SAD-u.
Izvanredni je od 1972. godine, a poslije i redoviti profesor genetike na Sveučilištu u Bruxellesu, a od 1988. godine profesor je stanične biologije. Voditelj je Laboratorija za evolucijsku i molekularnu biologiju. Savjetnik je premijera Republike Hrvatske za znanost i direktor MedILS-a, jedinstvenog instituta u Splitu koji okuplja znanstvenike u Hrvatskoj. Profesor je citologije na pariškom Medicinskom fakultetu (Faculté de Médecine – Necker, Université Paris V) i voditelj Laboratorija za evolucijsku i molekularnu genetiku Instituta Necker u Parizu. Također je i suosnivač Mediteranskog instituta za istraživanje života.
Nedavno je bio prisutan u medijima kada je stao u obranu ministra Pave Barišića u aferi plagijat.
Pero Lučin rođen je 1962. godine. Još uvijek aktualni rektor riječkog Sveučilišta hrvatski znanstvenik u području biomedicine i zdravstva, polju temeljnih medicinskih znanosti. Godine 1986. godine diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Godinu dana kasnije na istom fakultetu upisuje magisterij znanosti u području biomedicine, koji završava 1989. godine i iste godine nastavlja na doktorat. Naposlijetku, 1991. godine stječe titulu doktora medicinskih znanosti.
Od upisa magisterija radi na Zavodu za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci (današnja Katedra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju, gdje drži nastavu na kolegijima Fiziologija i Patološka fiziologija na preddiplomskoj i diplomskoj razini te Transport i razgradnja proteina na poslijediplomskoj razini.
