Hrvatska

Krajem prošlog tjedna na web stranice Hrvatskog sabora postavljeno je godišnje izvješće o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Ne bi to bilo ništa čudno, dapače, Odbor je dužan jednom godišnje podnijeti izvješće o svom radu Saboru, no osim samog izvješća, na stranicama su objavljeni i zapisnici svih sjednica Odbora iz prošle godine. Prema Poslovniku o radu OEZVO-a, povjerljivim podacima smatraju se zapisnici sjednica, kao i njihovi dnevni redovi, rasprava nazočnih na sjednici te akti i podaci koje Odbor na sjednici proglasi povjerljivima. U tim zapisnicima spominju se brojne prijave protiv visokopozicioniranih znanstvenika i akademika i njihovih potencijalnih neetičnih postupanja. Kako su onda svi navedeni povjerljivi podaci javno objavljeni na web stranicama Sabora?

Procurili povjerljivi podaci Odbora za etiku: Predsjednik Odbora Vilibić lopticu prebacuje na AZVO
Sabor foto: wikipedia Commons

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju saborsko je tijelo koje promiče etička načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, a između ostalog, donosi etički kodeks kojim utvrđuje etička načela u visokom obrazovanju te znanstvenom radu. Šira javnost za Odbor je doznala krajem prošle godine, kada je utvrdio da je aktualni ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić plagirao u svom radu 'Does Globalization Threaten Democracy', pritom ne navodeći da je dijelove teksta preuzeo od američkog filozofa Stephena Schlesingera.

Spomenuti je Odbor prije nekoliko dana Hrvatskom saboru podnio redovno godišnje izvješće za 2016. godinu. Tako se na web stranicama Sabora, među aktima u raspravi, trenutačno nalazi Izvješće o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u 2016. godini. Uobičajeno godišnje izvješće o radu OEZVO-a ne predstavlja ništa neobično – Odbor, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (čl. 112, st. 12), najmanje jednom godišnje podnosi o izvješće o svom radu Hrvatskom saboru, koji ga na prijedlog Vlade imenuje. No, osim samog Izvješća, objavljeni su i zapisnici sjednica Odbora tijekom 2016. godine, koji sadrže dnevne redove, rasprave nazočnih članova, itd.

Iz Sabora tvrde da grešku nisu učinili oni, lopticu prebacuju AZVO-u i Odboru za etiku

Niti to ne bi bilo sporno da Poslovnik o radu Odbora za etiku u članku 30. jasno ne propisuje da predsjednik i članovi Odbora ne smiju iznositi podatke iznijete na sjednici koji se smatraju povjerljivima. U tom smislu, Poslovnik propisuje kako su povjerljivi podaci sljedeći: dnevni red sjednice, zapisnik Odbora, rasprava nazočnih na sjednici te akti i podaci koje Odbor na sjednici proglasi povjerljivima. Kako su onda upravo ti podaci, poslani uz samo godišnje izvješće, također završili javno objavljeni na web stranicama Sabora?

Iz Službe za medije Hrvatskog sabora jučer su, na objavljeni tekst na portalu Index.hr, poslali priopćenje i dali tumačenje prema kojem greška nije nastala u administrativnoj službi Sabora. U priopćenju navode da svi dokumenti koji dođu do njih, a smatraju se povjerljivima, moraju imati oznaku tajnosti. Uz to, smatraju da bi brigu o tome trebala voditi tijela koja su im dostavljala materijale.

Osim toga, iz Sabora su u priopćenju istaknuli i da navedeni dokumenti ne nose nikakvu oznaku odnosno stupanj tajnosti te da su dokumenti u dnevni red Sabora uvršteni još 17. ožujka 2017. kada su i objavljeni na mrežnim stranicama Sabora. Dodaju da dokumenti poslani u saborsku proceduru nisu klasificirani u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka, a da klasifikaciju podataka obavlja vlasnik podataka pri nastanku klasificiranih podataka. Pojašnjavaju da je vlasnik podataka nadležno tijelo u okviru čijeg djelovanja je klasificirani ili neklasificirani podatak nastao, dakle stvaratelj dokumenta.

U tekstu na portalu Index navodi se i da bi u ovom slučaju trebala biti odgovorna ili Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) ili sam Odbor za etiku.

Predsjednik Odbora Ivica Vilibić: AZVO nam pruža administrativnu podršku, njih treba pitati zašto dokumenti ne nose oznaku tajnosti

O odgovornosti za objavu povjerljivih podataka, upitali smo predsjednika Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, dr. sc. Ivicu Vilibića, inače znanstvenog savjetnika na Institutu za oceanografiju i ribarstvo.

Vilibić nam je naglasio da je povjerljivost dokumenta OEZVO-a regulirana člankom 30. Poslovnika o radu Odbora, a ukazao je i na Zakon o tajnosti podataka, koji se spominje u priopćenju Hrvatskog sabora. Zakon o tajnosti podataka u članku 2. definira da je „klasificirani podatak onaj koji je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti...“.

Vilibić ističe da je u ovom slučaju nadležno tijelo sam Odbor, koji je putem svojih propisa klasificirao navedene podatke kao povjerljive.

- Prema tome, jasno je da su objavljeni zapisnici, koji uključuju i dnevni red i raspravu nazočnih na sjednici, povjerljivi dokumenti. E sad, zašto ne nose oznaku tajnosti sukladno Zakonu o tajnosti podataka, to treba pitati Agenciju za znanost i visoko obrazovanje. Naime, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju nije pravno tijelo i nema vlastitu administrativnu službu, već za njega to obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje, sukladno članku 112. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji kaže: „Odbor ima tajnika pravne struke iz redova zaposlenika Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koji operativno vodi rad Odbora“, dok Poslovnik o radu Odbora, članak 27., propisuje: „Administrativne poslove Odbora obavlja za to nadležan zaposlenik Agencije“, kazao nam je Vilibić.

Vilibić vjeruje da se u ovom slučaju radi o aljkavosti, a iz AZVO-a ne odgovaraju na naše upite

Zanimalo nas je i kako izgleda procedura slanja dokumenata Odbora u Sabor, odnosno, kako se očituje administrativna podrška AZVO-a Odboru.

- Formalnu klasifikaciju i slanje dokumenata obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje. U praksi se svi naši dokumenti, mišljenja i dopisi, administrativno vode u Agenciji, pa tamo dobijaju i svoje brojeve (klasa i urbroj), te ih Agencija šalje prema dostavnim listama, pojašnjava Vilibić i dodaje da je Odbor u svom Izvješću o radu u 2016. godini u poglavlju 3.1. eksplicitno napisao da su zapisnici i dnevni redovi sjednica Odbora, kao i rasprave članova nazočnih na sjednici, povjerljivi podaci, sukladno čl. 30. Poslovnika o radu Odbora.

Osim toga, predsjednik Odbora kaže da je Agencija proslijedila se dokumente prema Hrvatskom saboru, uključivo i zapisnike te pretpostavlja da Agencija nije klasificirala dokumente sukladno pravnim normama, a u Saboru nisu na to obraćali pažnju. Vilibića smo upitali i smatra li ovo jednim u nizu od pokušaja svojevrsne difamacije rada Odbora.

- Moje mišljenje je da je ovdje više riječ o aljkavosti, a manje o namjernoj difamaciji Odbora, no naravno sve je moguće. Ovo je naravno moja pretpostavka, koju je tek potrebno dokazati, zaključuje Vilibić.

O propustu u klasifikaciji podataka Odbora za etiku, upit smo uputili i Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, no nakon samog upita i više neodgovorenih poziva, do zaključenja teksta odgovor nismo dobili.

Ustavni sud krajem travnja srušio Odbor koji je donio mišljenje o plagijatu ministra Barišića

Podsjetimo kako je Ustavni sud Republike Hrvatske 25. travnja 2017. donio odluku u postupku koji je u listopadu prošle godine pokrenuo rektor Sveučilišta u Zagrebu. Damir Boras je u ime Sveučilišta u Zagrebu na Ustavnom sudu pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Ustavna tužba uslijedila je nakon što je tadašnji predsjednik Odbora, akademik Vlatko Silobrčić, izjavio da Odbor u arhivi ima četiri neriješene prijave u kojima se dvije, izravno ili neizravno, odnose na ministra Barišića. Boras je podnio ustavnu tužbu s tezom da si je saborski Odbor za etiku nezakonito proširio ovlasti, uvevši hijerarhijski red postupanja pri utvrđivaju mogućih kršenja Kodeksa, a Ustavni sud odlučio je da postoji formalna nezakonitost i neustavnost Izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Odbora.

Odluku Ustavnog suda za srednja.hr komentirao je bivši predsjednik Odbora Vlatko Silobrčić, rekavši da niti u jednom trenutku nije sumnjao da će Ustavni sud u sadašnjem sastavu donijeti spomenutu odluku. Silobrčić je istaknuo da je, s obzirom na odluku suda, budućnost hrvatske akademske zajednice i njezine čestitosti – crna.

Dopuna tekstu, 10. svibnja 2017. u 17:30 

Agencija za znanost i visoko obrazovanje upravo nam je dostavila odgovor na upit, koji prenosimo u cijelosti. 

- Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Poslovniku o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (OEZVO), za svoj je rad ovaj Odbor odgovoran Hrvatskome saboru, kojemu najmanje jednom godišnje podnosi izvješće. U skladu sa zakonskom obvezom, OEZVO je, u ožujku 2017. godine, dostavio Izvješće o radu za prethodnu godinu, radi usvajanja, što je vidljivo iz dnevnog reda sjednice Sabora gdje je jasno naznačeno da je podnositelj Izvješća OEZVO. 

Na pismeni zahtjev Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, OEZVO je dostavio i usvojene zapisnike sa sjednica ovoga tijela održanih tijekom 2016. godine. Prema Poslovniku OEZVO-a, nadzor nad zapisnicima ima predsjednik Odbora. 

OEZVO je najviše savjetodavno i stručno tijelo za promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, neovisno u svome radu. Administrativne poslove, prema Poslovniku Odbora obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), što podrazumijeva potporu isključivo u vidu slanja poziva na sjednice, osiguravanja prostora održavanja sjednica, pisanja zapisnika i slično, u onoj mjeri u kojoj to žele predsjednik i članovi Odbora. U okviru svojih zakonskih ovlasti, AZVO daje i administrativnu podršku radu raznim vanjskim vijećima, odborima, savjetima i povjerenstvima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, priopćili su iz AZVO-a

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.