Pretraga

Profesor Toni Milun izračunao za mlade: Na klađenju zarađuju samo država i kladionice

A- A+

Sportsko klađenje omiljeni je vid zabave za mnoge Hrvate, kojima se u zadnje vrijeme pridružio i najmlađi dio društva, maloljetnici. Budući da je klađenje među mladom populacijom jako rašireno, zabrinuti stručnjaci kreću s radionicama u kojima će pokušati prevenirati ovisnost o klađenju među mladima. S tom svrhom jedan od omiljenih profesora matematike u Hrvatskoj, Toni Milun, u Karlovcu je održao predavanje u kojem je na matematički način objasnio zašto se klađenje nikad i ni u kojem slučaju ne isplati.

www.srednja.hr

Ne postoji kladionica koja posluje s gubitkom, već se u tom biznisu obrću milijarde. Ne čudi stoga što se u jednom kvartu može pronaći čak nekoliko njih, a prazne nisu gotovo nikada. Osim odraslih ljudi, svoj novac na klađenje sve su više počela trošiti i djeca. Iako to čine prvotno iz zabave, nisu svjesna kako takvo što vodi ravno u ovisnost, a u najboljem slučaju bacanje novca u vjetar.

Izdvojeni članak

Profesor matematike bi u škole uveo osnove klađenja – evo i zašto

Većina školaraca barem se jednom okladila

Istraživanja i ankete provedene po školama otkrile su zabrinjavajuć podatak – 80 posto učenika barem se jednom kladilo. Pedagozi, psiholozi i ostali stručnjaci zabrinuti su zbog ovakvog stanja, zbog čega kreću u preveniranje i sprečavanje mladih da se klade i tako postanu ovisnici.

Kazao nam je to profesor Toni Milun, koji je i sam upoznat sa slučajevima nekoliko mladih s kojima pedagozi individualno rade na oslobađanju od ovisnosti. Radi se o vrlo teškom i dugotrajnom procesu, zbog čega je bitno širenje klađenja među mladima srezati u korijenu.

– Mladi nisu svjesni da se radi o ovisnosti, a najgore je to što je sportsko klađenje legalno, zbog čega oni nemaju percepciju klađenja kao nečeg što stvara potrebu za ponavljanjem. Rade to iz zabave, no to može prerasti u nešto puno gore. Kako bismo se borili s tim problemom, ideja nam je da prijavimo projekt i onda idemo po osnovnim i srednjim školama. Nešto slično već i postoji, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet je već krenuo s radionicama po srednjim školama, a sad ćemo se mi s njima udružiti i krenuti u radionice po osnovnim školama, kazao nam je Milun.

Izdvojeni članak

Klađenje – porok srednjoškolaca?

Matematički prikazao zašto se klađenje ne isplati

Njegova je zadaća mladima na jednostavan matematički način objasniti zbog čega se klađenje nikada i ni u kojem slučaju ne isplati.

– Ja ću im kao matematičar ovo čisto matematički prikazati, a predavanje je samo dio veće radionice u kojoj će biti i matematičar, biolog i psiholog, pedagog i defektolog, a nastojimo uključiti i roditelje tako da iz svih kuteva pokažemo što se događa u tijelu i mozgu kod klađenja. Moj je cilj matematički objasniti i djeci prikazati kako su zapravo napravljene kladionice – da one dobiju, a kladitelji izgube. Matematička podloga koja je potrebna je matematika s kraja osnovne škole, a radionice planiramo prilagoditi i mlađim uzrastima, objasnio je profesor.

Tijekom predavanja je brojnoj zainteresiranoj mladeži objasnio na koji način kladionice dogovaraju koeficijente, a da zarade što više novca. U cijelom procesu klađenja, objasnio je, zarađuju samo kladionice i država, dok kladitelj uvijek gubi barem 20 posto, odnosno uložen novac. Dugoročno gledajući, uloženi novac možete vratiti tek 80 posto, i to naravno ako dobijete.

Najčešća greška koju mnogi rade jest ponovno klađenje nakon što im se dogodilo da pogode dobitak.

Izdvojeni članak

Šokantno: Mladi Hrvati sve ranije piju, drogiraju se i kockaju, otkrili zašto to rade

Na vašem klađenju zarađuju država i kladionice, ali ne i vi

– Kada se malo puta kladite, sve je moguće – i gubici i dobici. No, zakon velikih brojeva dokazuje da što više puta to ponovite, imat ćete sve manje dobitaka. Pri višestrukom klađenju gubitak se uvijek kreće od 15 do 67 posto, upozorio je Milun.

Radi se o tvrdim i neoborivim činjenicama, a to dokazuje i podatak da je ukupni godišnji promet u svim hrvatskim kladionicama četiri do četiri i pol milijarde kuna. Nema kladionice koja posluje s gubitkom, a dovoljno govori činjenica da je jedna od njih protekle godine poslovanje zaključila s 240 milijuna kua čiste dobiti.

Razmislite o svemu navedenom sljedeći puta kada krenete popunjavati listić ili se krenete kladiti preko interneta. Šanse su uvijek na strani kladionica, zato jer su ih one same stvorile.