Profesorica ustavnog prava Sanja Barić upozorila na ustavnopravno nedopuštenu reviziju Strategije od strane Povjerentva Dijane Vican
Nakon naše jučerašnje objave ekskluzivne usporedne analize Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacrta prijedloga Akcijskog plana koji je izradilo Povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican, nižu se brojne reakcije. Jedna od zanimljivijih stiže od profesorice ustavnog prava i odnedavno prorektorice Sveučilišta u Rijeci, Sanje Barić. Za portal srednja.hr pojašnjava smiju li se akti Hrvatskog sabora, a u našem slučaju to je Strategija, mijenjati ili revidirati od strane ikoga drugoga osim – Hrvatskog sabora, zakonodavnog tijela koje je donijelo navedeni akt.
foto: Marko Matijević|srednja.hr
Kako smo jučer objavili, Posebno stručno povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican izradilo je Nacrt prijedloga Akcijskog plana za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koji je u svom velikom dijelu u suprotnosti sa samom Strategijom. Povjerenstvo Dijane Vican u prijedlogu Akcijskog plana (AP) na svojevrstan je način mijenjalo Strategiju – 11 ciljeva izbačeno je iz Strategije, 12 novih dodano je mimo Strategije, a 2 su cilja modificirana. Na razini mjera, još zanimljivija situacija – izbačeno je čak 129 mjera sadržanih u Strategiji, dodane su 22 koje Strategija ne sadrži, a 71 mjera modificirana je u AP-u. Što je sve sadržajno mijenjano izbacivanjem i dodavanjem ciljeva/mjera, možete detaljno proučiti na kraju teksta, gdje se nalazi i dokument usporedne analize raspisan na 61 stranicu.
Napomenimo da je Strategija strateški dokument RH usvojen u Saboru 2014. godine te da je za njenu provedbu zaduženo tijelo (Posebno stručno povjerenstvo) koje se osniva pri samom Uredu predsjednika Vlade RH.
Sanja Barić: Nedopuštena revizija ne obuhvaća samo formu, već i stvarni sadržaj kojim se de facto revidira osnovni akt Sabora
Prilično neobična situacija, u kojoj tijelo poput Posebnog stručnog povjerenstva na svoju ruku radi izmjene same Strategije, zapela je za oko profesorici ustavnog prava sa Sveučilišta u Rijeci, odnedavno i prorektorici Rijeke, Sanji Barić. U svojem je Facebook statusu pojasnila kako ustavno pravo gleda na situaciju izmjene akata Sabora od strane nekog drugog tijela.
– Ustavno pravo je jasno. Akti Hrvatskog sabora ne mogu biti mijenjani/revidirani od strane izvršne vlasti (osim u situacijama izvanrednih stanja poput rata i sl., u formi uredbi predsjednika RH ili, iznimno, u točno određenim slučajevima, kada Hrvatski sabor ne zasjeda, u formi tzv. delegiranih uredbi Vlade RH, ali u oba slučaja uz naknadnu potvrdu od strane HS-a), a svakako ne mogu biti revidirani – bez iznimke – od strane posebnog tijela koje je radi provođenja akta Sabora formirano pri nekom izvršnom tijelu. Revizija, koja je ustavnopravno nedopuštena, ne obuhvaća samo formu (npr. akt o izmjeni akta), već se odnosi i na stvarni sadržaj kojim se de facto revidira osnovni akt Sabora, napisala je Barić u svojem FB statusu.
Ovo nije izoliran slučaj, upozorava profesorica Barić
Ponukani statusom na Facebooku, zamolili smo profesoricu Barić za šire tumačenje ove priče. Prije svega nam je istaknula da su, na ovakve eklatantne primjere narušavanja temeljnih ustavnopravnih načela te ustavnopravnih normi, prva linija reakcije jasne stručne, političke i javne osude.
– Nije ovo izoliran slučaj, ne radi se o jedinstvenom primjeru, niti smatram da je ovo najvažniji primjer, ali u svakoj sličnoj situaciji zrela društva primarno reagiraju jasnom osudom. To je u mnogim slučajevima dovoljno da tijelo koje je narušilo pravila – govorim načelno, ovisi o pojedinoj situaciji – ili izmijeni svoju odluku, ili poduzme potrebne korake da korigira svoju odluku, ili biva smjenjeno, ili samostalno odstupi, kaže profesorica Barić.
Na naše pitanje o tome postoji li temelj za ocjenu ustavnosti, odnosno, postupak utvrđivanja je li Povjerenstvo protivno Ustavu proširilo svoje ovlasti, profesorica nam ukazuje kako je u ovom slučaju riječ o nacrtu, a ne o usvojenom aktu.
– Prvo moramo shvatiti da ustavnost nema uvijek izravnog pravnog lijeka, tijelo kojemu se možemo obratiti nekom vrstom tužbe i zatim dobiti pravorijek. Ustavnopravni standardi i norme su takvi da ih svi moramo poštivati i provoditi, svatko u svojoj domeni djelovanja. Isto tako, moramo upozoriti na (potencijalne) neustavnosti. U drugom koraku se postavlja pitanje da li bi konkretan akt, ovdje akcijski plan, bio u konkretnoj nadležnosti konkretnog tijela (Ustavnog suda RH). Po mom sudu, odgovor je negativan, barem kada je riječ o pravnoobvezujućem pravorijeku, pojašnjava Barić.
Barić: Očekujem promptnu reakciju PSP-a, resorne ministrice i predsjednika Vlade
Dodaje kako je Ustavni sud svakako nadležan za opće praćenje pojava nezakonitosti i neustavnosti u državi, posebno kada se radi o sustavnim pojavama te da je u svakome trenutku ovlašten o tome izvijestiti Hrvatski sabor.
– Ipak, ovdje očekujem promptnu reakciju samog tijela koje priprema akt, dakle, Posebnog stručnog povjerenstva, odnosno – u slučaju propuštanja ispravljanja pogreški – reakciju resorne ministrice i samog Ureda predsjednika Vlade RH, jednom rječju, Vlade RH.
Kao što smo ranije danas pisali kontaktirali smo sve članove Posebnog stručnog povjerenstva (uključujući i Josipa Milata koji je na poziciju u Povjerenstvu dao ostavku), a dosad nam je odgovorio jedino bivši ministar Vedran Mornar. Reakcije i komentare članova PSP-a na našu analizu objavljivat ćemo kako će pristizati, a kako je spomenula profesorica Barić, za očekivati je da će reagirati i premijer Plenković i resorna ministrica Divjak.
Usporedba Strategije i Akcijskog plana by srednja.hr on Scribd
