Pretraga

Što je blokada Filozofskog fakulteta, kako je izgledala i hoće li se ponoviti?

A- A+

Ugovori o suradnji između KBF-a i Filozofskog fakulteta u Zagrebu uzburkali su studentsku populaciju Filozofskog. Nakon žustre i vrlo posjećene tribine 22. ožujka o klerikalizaciji visokog obrazovanja, za danas je zakazan plenum na kojem će se raspravljati o daljnjem djelovanju studenata. U medijima se pojavljuju i najave moguće blokade fakulteta. Studenti su Filozofski fakultet posljednji put blokirali 2009. godine, kada se prosvjedovalo zbog komercijalizacije visokog obrazovanja. Evo kako je to tada izgledalo.

Youtube; screenshot

Izdvojeni članak

Previšić: Prodekanica Galić suspendirana je zbog nerada, a ne zbog protivljenja ugovorima s KBF-om

Studentski prosvjedi u proljeće 2009. godine bili su jedna od najvećih studentskih pobuna u svijetu te godine. Fakultet je pod studentskom kontrolom bio punih 35 dana, a prosvjedu su se na kraće periode pridružili i studenti dvadesetak drugih fakulteta iz osam hrvatskih gradova. 

Razvoj događaja i stanje među studentima Filozofskog oko ugovora o suradnji između FFZG-a i KBF-a u mnogo čemu nalikuju na situaciju neposredno prije blokade 2009. Ponovna blokada fakulteta visi u zraku, i sve se češće spominje u medijima i na društvenim mrežama. 

No, što zapravo znači blokada fakulteta? Kako do nje dolazi i hoće li se stvarno ponoviti?

Izdvojeni članak

Uprava Filozofskog odbila objaviti obavijest o plenumu studenata

Kontekst

Priča o studentskim prosvjedima i blokadi fakulteta počela je 2008. godine. Ozbiljnog studentskog prosvjeda u Hrvatskoj do tada nije bilo godinama.

Tri su velike studentske akcije prethodile blokadi: organizirano prikupljanje potpisa protiv ulaska u NATO te dva sudentska prosvjeda u proljeće i jesen 2008. Organizirano prikupljanje potpisa u inicijativi antiNATO ffzg možda nije bilo direktno povezano s borbom za ‘studentsku stvar’, ali je ukazalo na određenu društveno-političku svijest među studentima Filozofskog, koje je davalo naznake onoga što će uslijediti.

Prvi studentski prosvjed, na kojemu se okupilo oko pet tisuća ljudi, organiziran je 7. svibnja 2008. godine. Bio je to najmasovniji studentski prosvjed u Hrvatskoj još od 1991. godine. Izravan povod prosvjeda bilo je najavljeno plaćanje diplomskih studija i za one koji su na preddiplomskom studirali besplatno, stoji u tekstu Mate Kapovića za Slobodni filozofski. 

Zahtjevi studenata bili su brojni i neartikulirani. Još uvijek nije postojala jasna ideja o borbi za besplatno obrazovanje. Borba protiv komercijalizacije visokog obrazovanja bila je pomiješana s generalnim nezadovoljstvom oko funkcioniranja svježe uvedenog bolonjskog sustava.

Drugi studentski prosvjed u jesen iste godine, bio je znatno manje posjećen, ali je za samu blokadu bio od nemjerljivo većeg značaja. Studenti su na ulice 5. studenog 2008. izašli s jedinstvenim, jasnim i artikuliranim zahtjevom. Tražili su besplatno, potpuno javno financirano obrazovanje na svim razinama, dostupno svima. Na prosvjedima u Puli i Zagrebu bilo je tek oko 1500 studenata, ali je istaknut jasan i jedinstven zahtjev u ime kojeg će se na proljeće blokirati fakultet.

Izdvojeni članak

[Video] ‘Velečastivi na Filozofskom’: Pogledajte žustru raspravu studenata KBF-a i Filozofskog

Život za vrijeme blokade

Filozofski fakultet u Zagrebu blokiran je u proljeće 2009. i pod studentskom kontrolom ostao 35 dana. 

Blokada Filozofskog fakulteta nije bila fizička. Fakultet je cijelo vrijeme ostao otvoren za sve, a sve su službe normalno radile. Za vrijeme blokade referada, knjižnica i uprava fakulteta, kao i privatna knjižara i kopiraona normalno su radile. Profesori su dolazili u kabinete, držali konzultacije i usmene ispite. Blokirana je samo redovna nastava i održavanje kolokvija.

Za vrijeme blokade, sve su se odluke donosile direktnodemoratskim putem na plenumu. Plenum je, uz radne grupe i studentsku redarsku službu, bio jedan od tri organa studentske kontrole.

Na plenumu, koji se održavao svakoga dana u 20:00 sati, mogli su sudjelovati svi zainteresirani građani, bez obzira jesu li studenti Filozofskog, nekog drugog fakulteta, ili su samo građani koji su osjetili potrebu sudjelovati na njemu. Plenum nije imao članove, samo sudionike. Nije bilo nikakvog personaliziranog vodstva. Sve su se odluke donosile glasanjem te su bile kolektivne, anonimne i obvezujuće za sve.

Iako je postojala početna grupa ljudi, pod nazivom ‘Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje’, koja je prosvjed inicirala i isprva organizirala, odluke plenuma, s obzirom da su na njemu mogli jednako sudjelovati i glasati svi, smatrane su odlukama studenata Filozofskog fakulteta, a ne odlukama NSI-a.

Plenumsku raspravu vodilo je po dvoje moderatora, studenata koji su birani na kraju svakog plenuma. Ako bi bilo potrebe za glasanjem, moderatori ili bilo koji sudionik plenuma, formulirao bi pitanje na koje se može odgovoriti sa ZA ili PROTIV. Glasalo bi se dizanjem ruku. Na kraju svake plenumske rasprave glasalo bi se o nastavku blokade za još jedan dan.

Osim plenuma, studentski organi bili su i redarska služba i radne grupe. Redarska služba pazila je na sigurnost studenata i imovine fakulteta za vrijeme blokade, a činili su je studenti Filozofskog fakulteta. 

Radne grupe i sekcije su specijalizirane grupe plenuma koje se bave
pojedinim važnim pitanjima, poput organiziranja alternativne nastave, izdavanja skripte, komunikaciju s medijima , seciranje dokumenata i slično. Na radnim grupama, isto kao i na plenumu, mogu sudjelovati svi, dok specijaliziranim sekcijama mandat daje i oduzima plenum.

Za vrijeme blokade ne održava se redovna nastava, ali onima koji se na fakultetu žele obrazovati, ponuđena je alternativna nastava u vidu različitih radionica, predavanja i tribina koje organiziraju profesori, studenti i gosti.

Hoće li se blokada ponoviti

Filozofski fakultet 2009. godine blokiran je dva puta. U prvoj blokadi bio je 35 dana, dok je u drugoj, medijski manje popraćenoj, dva tjedna. Po završetku druge blokade, studenti filozofskog fakulteta izdali su ‘Blokadnu kuharicu’, u kojoj su opisali kako je do blokade došlo i kako je fakultet za vrijeme blokade funkcionirao.

Prema onome što je tamo opisano, moguće je primijetiti direktne poveznice između onoga što se 2009. događalo na Filozofskom i svega što se na fakultetu događa danas u vezi ugovora o integracije FFZG-a i KBF-a.

Godine 2009. na fakultetu je djelovala ‘Nezavisna inicijativa studenata za pravo na besplatno obrazovanje’ koja je inicirala i organizirala prve prosvjedne djelatnosti. Ulogu ove inicijative u otporu ugovorima s KBF-om ima inicijativa ‘Akademska solidarnost’ koja je organizirala tribinu o klerikalizaciji visokog obrazovanja. U ‘Blokadnoj kuharici’ , kao jedan od prvih koraka u organizaciji blokade, navodi se organizacija tribine na kojoj je tema pitanje oko kojeg se planira organizacija prosvjeda. 

– Idealan način je organizacija tribine na kojoj
će govoriti istomišljenici čiji glas ima određenu javnu težinu. Ondje treba
raspraviti tematiku koja se problematizira na plakatima i/ili u brošurama.
Tribina je dobar pokazatelj inicijalnog broja zainteresiranih za problematiku,
a također je dobra i iz motivacijskih razloga jer se može i treba iskoristiti za
razjašnjavanje i poticanje na akciju onih koji su još uvijek neodlučni, stoji u tekstu Blokadne kuharice.

Ako je interes za tribinu velik, i ako se pojavi dovoljan broj zainteresiranih, spremnih za daljnju akciju, dogovara se sastanak na kojem se raspravlja o cilju i metodi borbe. Jedna od metoda borbe je i blokada fakulteta. Tribina, o kojoj se u ‘Kuharici’ govori, čini se, već je održana, a danas je na rasporedu i plenum, na kojem bi mogli biti dogovoreni ciljevi i metode borbe.