Studenti farmacije - 5 godina napornog rada kako bi bili "prodavači lijekova"

Porazgovarali smo s Ivanom, budućom magistricom farmacije koja nas je uputila u probleme na koje farmaceuti trenutno nailaze u profesiji. Oni se ne susreću s problemom zaposlenja, kao skoro svi ostali. Dapače, vrlo su deficitarni. Ono što smeta njihovoj profesiji upravo je manjak suradnje između farmaceuta i doktora opće prakse. Ovako loša suradnja mogla bi pogubno djelovati na zdravlje ljudi općenito.

Odnosi Doktor – Farmaceut

Ivana kaže kako doktori općenito ne vode brigu o tome koji će lijek propisati pacijentu te u većini slučajeva propisuju jedan te isti lijek za određenu vrstu bolesti, zbog čega može doći do komplikacija.

Zbog ovakve (ne)suradnje i farmaceutski posao pada na mnogo niži nivo – oni praktički, nakon 5 godina mukotrpnog rada, postaju samo prodavači lijekova. Ne mogu mijenjati recepte koje su propisali liječnici, iako su tim receptima u većini slučajeva jako frustrirani. 

Tko vodi računa o interakcijama lijekova?

Mlada studentica smatra da doktori ne vode računa o tome koji će lijek dati pacijentu, a još manje vode brigu o interakcijama među lijekovima.

Primjerice, pretili ljudi koji su uglavnom dijabetičari najčešće imaju povišen kolesterol i visok tlak. Kad odu kod doktora, on im da par uputnica za specijaliste od kojih svaki propisuje jedan lijek za točno ono što liječi – pa se tako pije jedan lijek za povišenu količinu šećera u krvi, drugi lijek za povišenu razinu kolesterola, treći lijek (ili pak kombinacija lijekova) za povišeni tlak,  a nijedan od tih specijalista ne pita se dali njegov pacijent pije neki lijek uz ovaj koji mu je on propisao.

Zanimljivo je da se problem dijabetesa, visokog tlaka i povišenog kolesterola kod pretilih ljudi najučinkovitije rješava uravnoteženom prehranom – u prvoj liniji bi ih se trebalo savjetovati da smršave umjesto da kombiniraju različite lijekove za svaki problem pojedinačno.

- Stariji ljudi su također žrtve loših kombinacija lijekova. Piju cijele koktele lijekova, a nitko živ ne zna što i u kombinaciji s čim. – kaže Ivana.

Antibiotici i za najmanju upalu grla

- Učestalom upotrebom antibiotika za, primjerice, blaže oblike upale grla može doći do razvitka rezistencije – osoba postaje otporna na djelovanje antibiotika. Problem nastaje ukoliko se ta osoba kasnije teže razboli – primjerice, ukoliko dobije upalu pluća. Zbog otpornosti organizma, više se nema što propisati kako bi se pacijentu pomoglo, kaže Ivana. 

Problematično je i to što se pacijentima daju antibiotici za liječenje kožnih bolesti - primjerice akni. Ti antibiotici u obliku losiona smiju se konzumirati maksimalno 8 dana, a za njih se često izdaju recepti na vrijeme dulje od mjesec dana. 

Idealan scenarij

Elektroničkim receptima ova situacija se malo dovela u red jer  su kombinacije lijekova vidljive u računalnom sustavu. Međutim, farmaceute se još uvijek koči da svoj posao obavljaju odgovorno. Praksa u inozemstvu je znatno drukčija nego u Hrvatskoj. Idealan scenarij bio bi da pacijenti s nalazima, stručnim, pismenim mišljenjem liječnika i dijagnozom dođu u ljekarnu te da im po tome farmaceuti izdaju prikladan lijek/ove.

 – Hrvatski farmaceuti kažu da rade na tome da to tako i bude, međutim koliko je to istina i koliko će to biti uspješno, ne znam. Smatram da se to mora srediti pod hitno. To je moje osobno mišljenje ali mislim da bi se većina farmaceuta složila sa mnom, kaže Ivana.