Umjesto više obrazovanih nastao veliki nesklad: Smanjivao se broj srednjoškolca, a fakulteti povećavali upisne kvote
Podaci o strukturi i broju upisnih mjesta na studijskim programima visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća jasno pokazuju kako je ovdje došlo do izrazito širenje ponude u visokom obrazovanju. Iako je gospodarski i društveni cilj bio stvaranje više visokoobrazovanog stanovništva, način na koji je to učinjeno pokazuje kako nije napravljeno na sustavan način te uzimajući i obzir situaciju na tržištu rada.
U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je došlo do masifikacije visokog obrazovanja, pokazali su rezultati velike studije ‘Postati student u Hrvatskoj’ koju su proveli Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Izrazita ekspanzija broja upisnih mjesta na visokim učilištima s ciljem povećanja broja visookoobrazovanih ipak nije učinjena na pravi način, jer nije bilo povezano sa strateškim određenjem zemlje u gospodarstvu i obrazovanju, tvrde autori.
Rekordan broj od 24 167 upisnih mjesta
Podaci kojima barataju stručnjaci s Instituta ukazuju da je u periodu od akademske godine 1997./1988. do 2013./2014. došlo do značajnog porasta broja upisnih mjesta na sveučilišnim studijskim programima javnih sveučilišta. Broj mjesta je u analiziranom razdoblju povećan sa 16 426 na 22 703 mjesta, dok se istovremeno u tom razdoblju broj osoba koje su završile srednju školu smanjio.
Najveći porast zabilježen je između akademske godine 2000./2001. u 2008./2009., kada je dosegnut rekordan broj od 24 167 upisnih mjesta na hrvatskim sveučilištima.
Različiti su trendovi promjena broja upisnih mjesta s obzirom na znanstvena i umjetnička polja studiranja, pa je tako u poljima temeljne medicinske znanosti i farmacije uočen porast broja mjesta tijekom godina, a isto vrijedi i za područje tehničkih znanosti, poglavito studijske programe u poljima elektrotehnika i računarstvo te tehnologija prometa i transporta.
Drastičan rast u polju ekonomije i psihologije
Izrazit rast prvotno je prisutan u polju ekonomije. U tom se području do akademske 2008./2009. drastično povećao broj upisnih mjesta, pa je tako postotni rast broja u odnosu na početnu analiziranu godinu iznosio čak 190 posto. U toj je godini na studijskim programima u polju ekonomija bilo 5 525 upisnih mjesta od kojih je 3 780 bilo na redovnim sveučilišnim studijskim programima.
Još jedno polje gdje je primjećen veliki rast je psihologija, gdje se broj upisnih mjesta s početnih 105 povećao na 260 mjesta, što predstavlja postotni rast od 150 posto u odnosu na broj upisnih mjesta u prvoj analiziranoj godini. Područje društvenih znanosti također je doživjelo veću ekspanziju broja upisnih mjesta.
Potrebno je osmišljavanje relevantnih i zanimljivih programa
Povećanje broja mjesta s ciljem podizanja obrazovne razine stanovništva
Širenje ponude studijskih programa i povećanje broja mjesta na njima u skladu je s tadašnjim strateškim određenjem obrazovne politike kojoj je cilj bio podizanje obrazovne razine stanovništa. Iako to odgovara globalnim kretanjima u visokom obrazovanju i potrebi za visokokvalificiranom radnom snagom, a ujedno i visokim aspiracijama pojedinaca, podaci su pokazali kako takvo širenje visokog obrazovanja u Hrvatskoj nije bilo sustavno ni ravnomjerno, tvrde autori studije.
Velika neravnomjernost i nesklad s tržištem rada
Upravo gore navedena analiza promjena broja upisnih mjesta na studijskim programima pokazuje veliku neravnomjernost. Ekonomiju karakterizira drastičan porast, za koji teško da se može reći da je zaista bio u skladu sa situacijom na tržištu rada. Također je teško vjerovati da su izvođači studijskih programa bili kadrovski i infrastrukturno pripremljeni za takvo povećanje bez ugrožavanja kvalitete, tvrde autori.
