Pretraga

Zbog lošeg razlikovanja srpskog i hrvatskog Marinko Čutuk imao je problema gdje god bi stigao

A- A+

Marinko Čutuk iz Mostara imao je problema pri razumijevanju s drugim ljudima gdje god bi stigao. Svoj glumački talent dokazivao je na audicijama u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, ali nigdje se nije uspio upisati zbog nesporazuma s profesorima, odnosno, namicateljima znanja.

foto: www.youtube.com

Nesuđeni glumac Marinko Čutuk iz Mostara nije se mogao sporazumijevati s profesorima, jer nije znao razlikovati srpske i hrvatske riječi. Krajem 80-ih i početkom 90-ih proputovao je cijelu Jugoslaviju kako bi se upisao na neku od akademija dramskih umjetnosti, a po njemu glavni ‘kamen spoticanja’ upravo su bile razlike između ova dva slična jezika.

Život bi mu bio lakši da je tada postojao Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik.

Izdvojeni članak

Razlikovni rječnik hrvatskog i srpskog jezika

U Zagrebu ga poslali kući zbog listopada

Na audiciji u Zagrebu riješili su ga po kratkom postupku. Nakon što se uspješno predstavio, poslali su ga kući jer profesorima nije znao na hrvatskom reći kad se rodio. Malo se izgubio u razmišljanju, pa je za ‘oktobar’ rekao da je ‘vodopad’. Znao je da nešto pada, ali se zabunio zbog prevelike treme.

Osim mjeseci, tijekom posjeta u Zagrebu iznenadile su ga i ostale novotvorenice kojima se teško privikavao kao ugledni govornik tadašnjeg srpsko-hrvatskog. ‘Oduševilo’ ga je to što Zagrepčani profesore zovu namicatelj znanja, tramvaj munjovoz, a biljar četveronožno zelenočehano štapikalo.

Poznati ‘Žuti’ preimenovan u Roberta Decembarskog

Ništa bolje nije se proveo ni u Beogradu. Još više su ga iznenadili u glavnom gradu Srbije, jer su počeli mijenjati i vlastita imena. Tako je poznati ‘Žuti’ preimenovan u Roberta Decembarskog, a mjesto Manastir Studentica u Manastir Novembrica. Oduševilo ga je i Sarajevo, jer ‘onaj hot dog zovu čuna upo somuna’.

U video ispod pogledajte drugi dio Marinkovog legendarnog skeča, u kojem prepričava svoja iskustva iz Zagreba, Beograda i Sarajeva.