Pretraga

Željko Jovanović: Boras brka zakone, a prijeti nam gubitak 500 milijuna eura

A- A+

Ocjenu ustavnosti Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje je predložio Damir Boras u ime Sveučilišta u Zagrebu opširno je za srednja.hr komentirao bivši ministar Željko Jovanović. Naime, rektor Boras smatra da se ne mogu izjednačavati sveučilišni sa stručnim studijima, a Jovanović mu odgovora kako su navedene kvalifikacije iste razine, ali da nisu iste vrste pa nema govora o izjednačavanju. Uspoređuje to s gimnazijama i strukovnim školama koje su srednje škole i završavaju maturom, ali svima su jasne razlike između njih.

foto: srednja.hr

Izdvojeni članak

Ekskluzivno: Rektor Boras želi da Ustavni sud ukine zakon o HKO-u

Pristižu prve reakcije na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu da Ustavni sud ocjeni usklađenost Zakona o HKO-u s Ustavom koji smo jučer objavili, a reagirao je i bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Upitali smo ga za komentar prijedloga ocjene ustavnosti, a on je svoj odgovor dao putem maila na tri strane koje objavljujemo u potpunosti.

Ističe kako je razvoj HKO-a krenuo još u ožujku 2006. godine te da su na njemu radile tri različite Vlade što po njemu govori o neopterećenosti dnevnopolitičkim prepucavanjima. Navodi kako rektor Boras brka Zakon o akademskom nazivlju sa HKO-m te da je Rektorski zbor aktivno u svemu sudjelovao od samih početaka te je bio vrlo snažna i konstruktivna podrška HKO-u.

Dodaje kako je sve bilo na vrijeme i transparentno pa je neodgovorno tražiti ukidanje Zakona radi jedne usko partikularne interesne skupine okupljene oko Rektora. Prema bivšem ministru, ukidanje Zakona značio bi prestanak rada na osiguranju povećanja kvalitete obrazovanja, sprječavanje korekcija grešaka Bolonjskog procesa, zastoj u usklađivanju potreba tržišta rada i obrazovnih ishoda te naposljetku gubitka 500 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Izdvojeni članak

HKO ima šanse poboljšati obrazovanje, ali i doživjeti sudbinu Bolonje

U nastavku pročitajte opširan odgovor saborskog zastupnika SDP-a Željka Jovanovića bez izmjena.

– OPROSTIMO REKTORU BORASU JER NE ZNA ŠTO ČINI,A AKO ZNA TIM GORE JER BI HTIO UKINUTI NAJVAŽNIJI MEHANIZAM KOJIM SE JAMČI MEĐUNARODNA PREPOZNATLJIVOST KVALIFIKACIJA NJEGOVIH STUDENATA I OSIGURANJE KVALITETE SVEUČILIŠTA KOJEM JE NA ČELU

Hrvatski kvalifikacijski okvir je ključni reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira započeo je još u ožujku 2006. godine, a intezivan rad koji se protegnuo kroz čak tri VRH, bez zastoja, svjedoči o ozbiljnosti pristupa, potpuno neopterećenog tako čestim dnevnopolitičkim prepucavanjima. Nakon čitavog niza predradnji u travnju 2012. godine osnovano je Povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okvir. U svrhu promocije kvalifikacijskog okvira održane su brojne radionice s ciljem uključivanja što većeg broja dionika koji su nužni za pravilnu provedbu HKO-a. Tako su,na primjer, tijekom lipnja i srpnja 2012. godine održani okrugli stolovi o Nacrtu prijedloga zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Imajući u vidu opće društveno značenje HKO-a, okruglim stolovima nastojalo se kroz konzultativnu suradnju ojačati partnerski odnos s ključnim dionicima: predstavnicima sindikata, akademske zajednice, rektorskim zborom, obrazovnih ustanova i poslodavaca. Nakon cjelovite i sadržajne javne rasprave, Zakon o HKO-u donesen je u veljači 2013. godine. Dakle, rijetko je koji zakon donesen na ovako kvalitetan i transparentan način, te je gotovo groteskno i neopisivo štetno ovo što sada radi rektor Boras.

Rektor Boras npr. brka i Zakon o akademskom nazivlju sa HKO. Pozivam rektora Borasa da sa svojim suradnicima i cijelim Ustavnim sudom pažljivo prouči sve dokumente na web stranici http://www.kvalifikacije.hr/razvoj-hko-a, jer on, što je tragično i tužno, izgleda uopće ne razumije niti što je HKO niti Zakon o HKO. Inače, ponavljam, Rektorski zbor aktivno je u svemu sudjelovao od samog početka i bio vrlo snažna i konstruktiuvna podrška HKO. Projekt HKO je živ i kontinuirano se razvija. Evo i danas se u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta održala završna konferenciju projekta „Potpora radu HKO sektorskih vijeća i ostalih dionika u procesu provedbe HKO-a“.

Riječ je o projektu koji je provelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u sklopu Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007. – 2013. u skladu s ciljevima prioritetne osi 3. Unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju, a sufinanciran je iz Europskoga socijalnog fonda. Cilj projekta bio je primjena Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira kao reformskog i transformacijskog instrumenta unaprjeđenja obrazovnog sustava RH te njegove veće usklađenosti s potrebama tržišta rada, potporom uspostavi i radu sektorskih vijeća, Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i s njima povezanih dionika, kako bi se podržala metodološka tranzicija obrazovnog sustava k ishodima učenja. Na konferenciji je predstavljen i Registar HKO-a, alat kojim se kroz standardizaciju procedura i postupaka osigurava transparentnost, kvaliteta i relevantnost obrazovnog sustava. Za sve to povlače se bespovratno europski novci i odricanje od tih novaca ( ukidanjem Zakona o HKO) može se smatrati i nacionalnom izdajom.

Dakle, svo vrijeme je sve transparentno i tražiti ukidanje Zakona je najblaže rečeno neodgovorno i pokazuje i nedostatak znanja i opet uske partikularne interese grupe okupljene oko rektora Borasa i njegovih pobočnika. Možda,ima i neki dvojben članak,ali za to služi argumentirana rasprava iz koje, ako postoji rješenje, može ići izmjena i dopuna Zakona o HKO. A ne rušilačko i štetno ukidanje.

Šteta, koja prijeti ukoliko Ustavni sud opet podlegne pritiscima dijela akademske zajednice Sveučilišta u Zagrebu je drastična, jer je HKO jedini dugoročno održivi reformski mehanizam koji omogućuje relativno brzo i učinkovito usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada. Naime poznato je da se obrazovanje i sporije mijenja i reformira, a da se potrebe tržišta rapidno rastu i imamo svaki dan nova zanimanja za koja ne postoji formalno obrazovanje, posebno u novim tehnologijama. Jedini način da vi pojedincu koji posjeduje takva znanja i kvalifikacije date prepoznatljivost i međunarodnu usklađenost je kroz HKO. HKO je revolucionarni mehanizam za naš kontekst jer se zasniva na dijalogu svih dionika – poslodavci šalju signal obrazovnim institucijama koje kompetencije trebaju, institucije odgovaraju mijenjajući svoje ishode učenja, a unutar HKO sve to čini cijeli taj proces još usporedivim i na međunarodnoj sceni što je kao članici EU hrvatskim građanima jako važno.

Ukidanje Zakona o HKO značilo bi prestanak rada na osiguranju povećanju kvalitete obrazovanja, sprječavanje korekcija grešaka Bolonjskog procesa, zastoj u usklađivanju potreba tržišta rada i obrazovnih ishoda. Ne razumijem da predlagači ustavne tužbe nisu svjesni da nam prijeti gubitak od oko 500 milijuna eura bespovratnih sredstava koji se koriste za povećanje kvalitete obrazovanja, usklađivanje obrazovnih ishoda i potreba tržišta rada, obrazovanje odraslih, edukaciju obrazovnih djelatnika i brojne ostale projekte koje obrazovne institucije od škola do fakulteta već obilato koriste. Tužno je što i ovdje vidim materijalni interes pojedinih rektora i dekana koji ne sudjeluju u raspodjeli tih europskih novaca jer su oni isključivo vezani uz kvalitetu projekata koje pojedine institucije predlažu.

Ukratko, HKO je nužan instrument o kojem ovisi i kurikularna reforma, cjeloživotno obrazovanje, nastavak Bolonje, što jasno piše u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnoiogije, koju je bez ijednog glasa protiv usvoio Hrvatski sabor.

Nisam imao priliku detaljnije proučiti zahtjev za ocjenu ustavnosti (koji je opet naglašavam potpuno promašen), ali i iz ovog što sam uspio pročitati vidi se da su previdjeli činjenicu jasno navedenu u Zakonu da se kvalifikacije dijele po dvije kategorije, po razinama i vrstama. Prema tome, to što tvrdi rektor Boras je krivo, za njega sporne kvalifikacije zaista jesu iste razine, ali nisu iste vrste i nema govora o izjednačavanju. Osim toga naš HKO usklađen je sa Europskim kvalifikacijskim okvirom i usporediv sa nizom zemalja EU, i ne samo to – koristi se već sada kao primjer dobre prakse. I evo jednostavna analogija za rektora Borasa i predlagatalje ocjene ustavnosti: i gimnazija i strukovna škola su srednje škole i završavaju maturom, ali svima su jasne razlike između njih.

Pokretanje postupka suglasnosti s Ustavom Zakona o HKO-u by Marko Matijević

Žao mi je što to moram reći, ali i ovdje vrijedi ona narodna, oprostimo rektoru Borasu i njegovom krugu, jer ne znaju što čine. Ali u ovom slučaju to ih ne opravdava. Stoga ih pozivam da povuku zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o HKO, te da ako imaju primjedbe na neke članke kroz Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu pokrenemo izmjene zakona za dobrobit svih.

Zaključno, HKO ima reformsku ulogu u sustavu obrazovanja što uključuje: obrazovne programe temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, transparentne kriterije ocjenjivanja ishoda učenja, razvoj kriterija i procedura za vrednovanje i priznavanje ishoda neformalnog i informalnog učenja, osnaživanje i daljnji razvoj cjeloživotnog učenja te osiguranje kvalitete stjecanja svih kvalifikacija.

Osnovni su ciljevi HKO-a, između ostalog, osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti i ravnomjernog razvoja, jačanje konkurentske prednosti hrvatskog gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima, osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života te jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu.
Ako je to NEUSTAVNO,onda se pitam gdje mi to živimo!, zaključuje Željko Jovanović.