Jeste li znali

[FAN FEKT] Zagreb nema more, ali ima kita

Objavljeno 04.12.2016 15:09 piše M.Š.

Da postoji zagrebački kit, trebalo bi postojati i zagrebačko more. No, ovaj kit ne pliva u zagrebačkim inačicama mora - Bundeku i Jarunu, a svejedno je poznat. Ako se pitate kako je moguće da kitova nema u Jadranskome moru, ali postoji u Zagrebu, odgovor leži u prapovijesti.

[FAN FEKT] Zagreb nema more, ali ima kita
epostshop.hr

Mesocetus agrami, odnosno zagrebački kit ne pliva u poznatim zagrebačkim jezerima. U nekadašnjem Panonskom moru na čijim ostatcima između ostalog, postoji i današnji Zagreb, živjele su prije 11 do 13 milijuna godina brojne prapovijesne životinje - ribe iz skupina skuša, oslića, morskih pasa, srdelica, igli i sl., zatim puževi, školjke i ostale životinje i biljke.

Mnogi su od ostataka tih životinja, fosili, pronađeni u laporima u zapadnom dijelu grada, u podnožju Zagrebačke gore, na mjestu neposredno ispod ostataka ruševina Susedgrada. Tamo je nekoć bio kamenolom litotamnijskog vapnenca-litavca, kojim su se ljudi sredinom prošlog stoljeća koristili za izgradnju. Prilikom lomljenja vapnenca-litavca otkinuto je i mnogo nekorisne ilovine, mekanog kamena-lapora koji je taj vapneni blok okruživao. 

U tim su laporima pronađeni ostatci mnogi ostatci lišća biljaka koje su rasle na kopnu i obalama Panonskog mora, kao i ostaci više vrsta kitova. Prirodoslovac, književnik i član ilirskog pokreta, Ljudevit Vukotinović, prikupio je te ostake, iako nije znao o čemu se radi. Te je ostatke kasnije prof. Đuro Pilar, koji je između ostalog bio i rektor Sveučilišta u Zagrebu, kao i kustos u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, ustupio na proučavanje prof. van Benedenu iz Belgije, najpoznatijem tadašnjem stručnjaku za kitove. Belgijski je stručnjak utvrdio da se radi o ostacima izumrlog kita, posve novoj vrsti kita iz roda mesocetus koju je nazvao po Zagrebu – mesocetus agrami, dakle zagrebački kit. 

Ova je zanimljiva životinja iz prapovijesti bila dugačka šest metara, što je u usporedbi s današnjim kitovima, koji dosežu dužinu do 30 metara, sitan primjerak. Nalazište na zapadnom dijelu grada donijelo je bogatstvo pronalazaka, čak i drugih vrsta kitova, no iz različitih skupina. Zbog raznolikosti ostataka, ovo je mjesto među najznačajnijim paleontološkim nalazištima ovakvoga tipa u Europi.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.