Svake godine se ukrašavaju jelke, biraju kuglice i razni ukrasi, sije se pšenica, a djeca nestrpljivo čekaju darove od Djeda Božićnjaka. No jeste li se ikad zapitali otkud potječu ovi božićni običaji? Zašto se ukrašavaju baš jelke i borovi? Za ovaj predblagdanski period donosimo vam nekoliko, većini nepoznatih, informacija o samom podrijetlu božićnih običaja.
Kršćani diljem svijeta slave Božić uz koji se vežu određeni običaji, no rijetko tko zna podrijetlo tih običaja. U Bibliji se nigdje ne spominje postojanje sijedog i bradatog starca koji nosi poklone, pa se pitate otkud je došao Djed Božićnjak? U nastavku pogledajte otkud su došli najučestaliji božićni običaji i zašto ih se pridržavaju brojni kršćani.
www.download-besplatne-pozadine
Otkad se slavi Božić?
Božić se u početku kršćanstva nije ni slavio, a prvo slavlje Isusovog rođenja zabilježeno je 354. godine. U Rimskom carstvu se mnogoboštvo zamijenilo kršćanstvom, pa su kršćani uveli nove blagdane kako ne bi morali slaviti stare. Tako su Saturnalije (Dan Rođenja Nepobjedivog Sunca slavljen od 17. do 23. prosinca) zamjenjene Božićem.
Zašto jelka ili bor?
Pojedinci tvrde kako se ukrašavaju bor ili jelka jer su to zimzelene biljke koje simboliziraju vječni život. Drugi smatraju kako je u Betlehemu gdje se Isus rodio, jedini zaklon od hladnoće bio veliki zeleni bor pa su kršćani odlučili upravo to drvce ukrašavati za Božić.
Simbol kuglica
Kuglice su najčešći božićni ukrasi, a one simboliziraju jabuku. Kako je Isusov dolazak oprao grijehe Adama i Eve koji su pojeli zabranjeno voće – jabuku, tako su u početku kršćani ukrašavali bor s tim plodovima. One su predstavljale spoznaju dobra i zla, a kasnije su imućniji ljudi upotrebljavale kuglice i druge figure.
Postojanje Djeda Božićnjaka
U Bibliji se ne spominje sijedi starac duge brade koji dijeli darove oko Isusovog rođenja, nego je današnji Djed Božićnjak preoblikovani i produženi Sveti Nikola. Djeda Božićnjaka su prvi izmislili Finci, Njemci i Nizozemci, koji su produžili blagdan Svetog Nikole koji se obilježava 6. prosinca. Najpoznatiji starac u crvenom odjelu se pojavio u Hrvatskoj i drugim zeljama nakon poboljšanja komunikacijske povezanosti svijeta.
Nizozemci koji su se doselili u SAD su prenijeli svoje vjerovanje u Sinterklaasa (Sv. Nikola) pa su Amerikanci naziv promijenili u Santa Claus. Odjeća Djeda Božićnjaka postala je prepoznatljiva u cijelom svijetu kad je Coca cola iskoristila njegov lik u svojim reklamama.
U Hrvatskoj se u početku upotrebljavao naziv Djed Mraz, no ukidanjem socijalizma preimenovan je u Djeda Božićnjaka. Budući da on nema kršćansko podrijetlo, mnogi i danas smatraju kako je bolje koristiti stariji naziv – Djed Mraz.
Božićna pšenica
Sijanje božićne pšenice je simbol obnove života i plodnosti, a običaj seže od starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Uz hrvatsko podneblje, jedine zemlje koje drže do ovog običaja su Portugal i južna Italija.
Hrvati na blagdan Svete Lucije (13. prosinca) posiju pšenicu koju zalijevaju i podrezuju kako bi imala što ljepši oblik. Običaj je da se pšenica ovije crvenom trakom ili hrvatskom trobojnicom, a nakon Božića sjemenke se ne smiju bacati pa se daju pticama.
