Iako se mnogi ljudi oslanjaju na razne testove inteligencije koje pronalaze na internetu, jedno istraživanje pobija te testove. Po pisanju mnogih medija, najveće istraživanje nad uzorkom od preko sto tisuća ljudi pokazalo je da su za mjerenje uspjeha potrebnije barem tri komponente, a ne samo jedna poput IQ-a.
Standardni testovi inteligencije na koji se svi pozivaju kad žele dokazati koliko su inteligentni, daju krive rezultate. U najvećoj studiji koja je ikad provedena na internetu u organizaciji Sveučilišta Western sudjelovalo je više od sto tisuća ispitanika. Studija je pokazala da se rezultati mjerenja inteligencije mogu objasniti uz pomoć najmanje tri komponente, a da nijedna sama za sebe ne može biti pouzdani pokazatelj ukupnih kognitivnih sposobnosti.
Varijacije u uspjehu mogu se objasniti tek uz najmanje tri komponente
Ispitanici su rješavali 12 kognitivnih testova pamćenja, razmišljanja, pozornosti i sposobnosti planiranja, te upitnik o podrijetlu i vlastitim životnim navikama.
Rezultati su pokazali da se varijacije u uspjehu mogu objasniti uz pomoć najmanje tri različite komponente, koje nisu ovisne jedna o drugoj.
To su kratkotrajne memorije, razmišljanja te verbalne vještine.
Sve te komponente same za sebe ne mogu biti pouzdani pokazatelj ukupnih čovjekovih kognitivnih sposobnosti, pa tako ni komponenta IQ-a.
Znanstvenici su dodatno dokazali da različite kognitivne sposobnosti čovjeka proizlaze iz različitih dijelova mozga, do čega su došli putem magnetske rezonancije.
Tisuće ljudi rješavalo ispite
Istraživanje Sveučilišta Western obuhvatilo je više od sto tisuća sudionika u najvećoj studiji koja je ikad provedena na internetu. Iako su organizatori istraživanja očekivali svega par stotina ljudi, odaziv je bio nevjerojatan.
– Uključile su se tisuće i tisuće ljudi svih dobi, kultura i uvjerenja iz svih dijelova svijeta, ispričao je Adrian M. Owen, jedan od voditelja iz Western’s brain and mind instituta.
Tako velik broj sudionika omogućio je stručnjacima da kroz razne ispite koje su sudionici rješavali skupe i informacije o tome kako čimbenici poput starosti, spola te sklonosti računalnim igrama utječu na funkcioniranje mozga.
Tako su zaključili i da redovne vježbe mozga ne povećavaju nužno kognitivne sposobnosti.
