Deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj za ljude s fakultetom
Prošli smo tjedan objavili tekst, u kojem smo prema aktualnim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (koji se mijenjaju na dnevnoj bazi nap. a.) naveli deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj. Ti se podaci formiraju prema iskazanim potrebama poslodavaca, koji dakle na burzi traže djelatnike.
Od deset najtraženijih zanimanja, dominiraju ona ugostiteljska, što je nimalo iznenađujuće, obzirom na okolnost da se u turističkim krugovima Uskrs označava kao pravi početak sezone.
Među tih deset zanimanja, za tek jedno treba visoka stručna odnosno za diplomiranog ekonomista.
No, mi smo odlučili provjeriti u HZZ-u, kojih je pak deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj za visokoobrazovane.
Ponovit ćemo da se ti podaci formiraju prema potrebama poslodavaca odnosno broju oglasa za svako pojedino zanimanje.
S burze su nam dali podatke za ožujak.
Oni otkrivaju da je, ponovno očekivano, traženo najviše diplomiranih ekonomista i to čak 529. Inače, ljudi s diplomom ekonomije na tržištu rada fluktuiraju unutar zakona velikih brojeva, prema kojem ih se puno traži, ali puno diplomiranih ekonomista i gubi posao.
Zanimljivo je drugo najtraženije zanimanje za visokoobrazovane. Radi se naime, o doktorima medicine, kojih se tijekom ožujka tražilo 261.
Na trećem su se mjestu našli ponovno stručnjaci jednog zanimanja koje se percipira učestalim na tržištu rada i to češće u ovoj rubrici ‘nezaposleni’. Riječ je o diplomiranim pravnicima, kojih se u ožujku tražilo 190.
Pogledajte sada cjelovitu listu deset najtraženijih zanimanja za visokoobrazovane u Hrvatskoj prema potrebama poslodavaca u ožujku 2017.:
1. diplomirani ekonomist – 529
2. doktor medicine – 261
3. diplomirani pravnik – 190
4. diplomirani građevinski inženjer – 113
5. profesor matematike – 77
6. agronom – 73
7. učitelj, osnovna škola – 72
8. diplomirani inženjer – 71
9. profesor glazbenih predmeta, srednja škola – 66
10. diplomirani strojarski inženjer – 65
U kontekstu teme, Hrvatski zavod za zapošljavanje nas upozorava još na neke detalje. Naime, HZZ na godišnjoj razini izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, koje imaju kvalitativni karakter – preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje brojčano. Tekst s navedenim Preporukama smo već prethodno objavili pa ga zainteresirani mogu pronaći na ovoj poveznici.
