Više od polovice mladih u Hrvatskoj nezaposleno je: Što im se može garantirati, a što treba mijenjati
U Hrvatskoj je čak 124.500 mladih nezaposlenih, a
stopa nezaposlenosti među mladima između 15 i 24
godine iznosi preko 50 posto. Čak 84 posto mladih
do 29 godina živi s roditeljima, a prosječno se
osamostale s tek 32 godine. U svjetlu tih bolnih i
nesretnih brojki danas je Mreža mladih Hrvatske u
sklopu projekta Društveni putokazi: smjer-
nezaposlenost mladih organizirala tribinu u Velikoj
dvorani Hrvatskog novinarskog društva.
Kroničan problem mladih u Hrvatskoj, nezaposlenost,
doveo je do toga da ona danas zauzima treće mjesto
u Europi po stopi nezaposlenosti mladih od 15 do 24
godine. Dakle, više od 50 posto mladih koji su u
dobi kada se žele zaposliti i osamostaliti za to
jednostavno nemaju priliku. Rezultat je obilaženje
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i nemogućnost
osamostaljivanja.
Hrvati se kasno osamostaljuju, a mladih nezaposlenih je više od polovice
Hrvatska ima najvišu prosječnu dob odlaska iz
roditeljskog doma u cijeloj Europi, a ona iznosi
32,7 godina, dok sveukupno čak 89 posto osoba
starosti između 16 i 29 godina živi s roditeljima,
što je drugi najviši udio, odmah iza Slovačke koja
tu prednjači. Hrvatska je također predzadnja i po
udjelu zaposlenosti mladih u Europskoj uniji, jer
je zaposlenih između 16 i 24 godine tek 16,9 posto.
Na hrvatskom tržištu rada nedostaje kapaciteta da
apsorbira barem polovicu populacije osoba od 15 do
24 koje bi uopće mogle stupiti u radni odnos. Ipak,
iako su ti podaci doista bolni, s njima se treba
suočiti, rečeno je na početku tribine na kojoj su
govorili potpredsjednik MMH Sven Janovski, stručni
suradnik za europske integracije i savjetnik za
socijalnu politiku Saveza samostalnih sindikata
Darko Šeperić, predsjednik Udruge poslodavaca u
obrazovanju Mislav Balković te pomoćnica ministra
rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić.
Što može pružiti Garancija za mlade?
Svatko od njih dao je svoj obol temi, no svi su se
složili oko jednog – Hrvatskoj treba unaprijeđeno
obrazovanje te politika zapošljavanja. Rješenje
vide u Garanciji za mlade, čiji se inplementacijski
plan trenutno izrađuje u ministarstvu.
Garancija za mlade zapravo je cjelovit pristup
mladim osobama s ciljem njihovog lakšeg
uključivanja na tržište rada. Kako bi se smanjila
nezaposlenost mladih, koja je najveća u
Španjolskoj, Grčkoj i Hrvatskoj, a čiji je rast
zabilježen u gotovo svim zemljama Europske unije,
Europska komisija preporučila je članicama
donošenje mjera koje bi mladima od 15 do 24 godine
starosti trebala omogućiti zaposlenje, naukovanje,
pripravništvo ili nastavak obrazovanja, pod uvjetom
da se u roku od četiri mjeseca od završetka
obrazovanja nisu uspjeli zaposliti.
Ovaj se model u skandinavskim zemljama uspješno
provodi još od 80-ih godina, što je jedan od
razloga zbog kojih te zemlje imaju najniže stope
nezaposlenosti mladih u Europi. Garancija se
provodi kroz koordinaciju i zajedničke napore svih
partnera uključenih u proces osmišljavanja i
provedbe politika relevantnih za zapošljavanje i
socijalno uključivanje mladih-javnih vlasti, službi
za zapošljavanje, pružatelja usluga karijernog
usmjeravanja, obrazovnih institucija, poslodavaca,
strukovnih komora, sindikata i organizacija
civilnog društva. Posebno važnu ulogu u europskim
zemljama koje već duže provode Garanciju imaju
udruge mladih i za mlade.
HZZ nudi 11 mjera i šest vrsti potpora
Hrvatski zavod za zapošljavanje prošle godine u srpnju je predstavio 11 novih mjera aktivne politike zapošljavanja mladih, kao dio mjera u sklopu Garancije za mlade, koja će biti dostupna osobama do 29 godina starosti. Mjere obuhvaćaju šest vrsta potpora: potpore za (samo)zapošljavanje, potpore za usavršavanje, osposobljavanje i obrazovanje mladih, stručno osposobljavanje, javne radove za mlade i potpore za ostanak u zaposlenju. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trenutno radi na izradi implementacijskog plana.
– Dokument će se predati zajedno s Nacionalnim
programom reformi početkom travnja ili do sredine
tog mjeseca. On se predaje Europskoj komisiji, koja
na osnovu toga još može dati svoj feedback i
prijedloge, rekla je Dalić.
Nije dovoljna Garancija, potrebno je promijeniti odnos prema obrazovanju
Iako se na Garanciji radi punom parom, činjenica je
da same mjere neće dugoročno pomoći u smanjivanju
stope nezaposlenosti mladih. Treba mijenjati odnos
prema obrazovanju, kao i sam način školovanja,
smatra predsjednik Udruge poslodavaca i dekan
Visokog učilišta Algebra Mislav Balković.
– Poslodavci tvrde kako mladi bez obzira na
obrazovanje imaju manjak adekvatnih znanja
potrebnih za popunjavanje određenih radnih mjesta.
Tek maleni postotak od 20 posto mladih zadovoljno
je vještinama koje dobiju tijekom obrazovanja,
rekao je Balković te dodao da je znanje zapravo
temelj konkurentnosti.
Također tvrdi kako je odnos prema obrazovanju
neozbiljan, a kako bi se to promijenilo treba
informirati i usmjeriti mlade, financirati i
poticati obrazovanje, izmijeniti programe i upisne
kvote, uključiti poslodavce u prakse i dizajn
obrazovnih programa te općenito promijeniti
mentalitet mladih u smislu školovanja i traženja
posla.
