[LiDraNo ’17] Mlade novinarske nade: smeta ih nepravda i senzacionalizam u medijima
Na ovogodišnjoj državnoj smotri literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog izraza LiDraNo održan je i okrugli stol o samostalnim novinarskim radovima srednjoškolaca. Ukupno je predstavljeno deset tekstova za koje su učenici proveli vlastito istraživanje ili napisali osvrt na neku temu, a svojim su talentom i trudom, sasvim sigurno, sve prisutne ostavili bez daha.
Sara Malić čita Vještice 21. stoljeća na ceremoniji zatvaranja foto:Ivan Božić|srednja.hr
Tročlano ocjenjivačko povjerenstvo u kojem su sjedili Antonela Nižetić-Capković, Saša Drach i Snježana Marić, veoma je teško probralo deset tekstova koji predstavljaju najbolje na državnoj razini LiDraNa. I sami su istaknuli da, bez obzira što je svatko od njih dulji niz godina radio u novinarstvu, nije bilo lako birati između radova jer je svaki poseban na svoj način. Tome u prilog ide i činjenica da su naše mlade srednjoškolske nade u svojim tekstovima pokrile većinu novinarskih žanrova, od intervjua i reportaže do recenzije i komentara. Sudionike i mentore s naslovima njihovih tekstova možete vidjeti u tablici ispod.
Novinarski Radovi Pozvani Za Drzavnu Razinu SS 2017. by srednja.hr on Scribd
U središtu pozornosti su aktualne društveno osjetljive teme
Već se u naslovima novinarskih radova nazire socijalna osviještenosti ovih mladih ljudi. Iako ih se u javnosti često tretira kao djecu, dokazali su kako se radi o potpuno promašenoj predrasudi pokazavši zavidnu razinu zrelosti i kritičkog promišljanja.
Tako su se na repertoaru našli komentari koji se dotiču prava žena u 21. stoljeću, aktualnih polemika oko prava na pobačaj te oštrih osuda izjava o ‘drugotnosti’ žena u Hrvatskoj. Drugi su pak rušili predrasude pa su zapisali svoje doživljaje putovanja u zemlje koje mi, očito pogrešno, smatramo zaostalima. Neki od njih, u duhu kulturno-umjetničke kreativnosti LiDraNa, kroz svoje su radove oživjeli poznate književnike, dajući prikaz njihove intime kakve do sada nismo imali prilike vidjeti, pročitati, čuti. Da u suštini nismo diskriminatorni, već se samo nerijetko pribojavamo onoga što ne znamo, pokazala je jedna sudionica u reportaži o prihvatilištima za beskućnike. Tom je pričom dodatno uspjela potaknuti prisutne na razmišljanje o socijalno ugroženim skupinama u društvu, a istovremeno pobudila ljudsku empatiju. Prava homoseksualaca i LGBT zajednice u cijelosti, što je postalo osobito vrućom temom od referenduma 2013., također su zauzela poziciju u radovima naših mladih novinara. Tako su pokazali da se mržnji i diskriminaciji kao korovu našeg društva nazire kraj, a u tom su kontekstu simbolično predstavili svjetlo na kraju tunela.
Količina i kompleksnost socijalno osjetljivih tema u najmanju su ruku pozitivna pojava, a dodamo li k tome da se radi o učenicima od 15 do 19 godina, njihov je angažman uistinu hvalevrijedan. Iako se u svim sferama društva posljednjih godina osjeća duboka moralna kriza, ovi mladi ljudi ipak ulijevaju nadu vjerovanju u bolje sutra. Taj mladenački entuzijazam i osjećaj za nepravdu ukazuje nam da možda ipak dolazi neko novo doba, a onom da ‘na mladima svijet ostaje’ konačno postajemo zadovoljni pri pogledu na ove mlade ljude.
Učenici imaju ‘nos za novinarstvo’: smetaju ih nepravde i nelogičnosti pa provode vlastita novinarska istraživanja ili pišu komentare
Pisanje novinarskog teksta, zna to svaki novinar, završna je faza novinarskog posla. Za tekst mora postojati neki motiv, volja, želja, mora vas nešto ‘žuljati’ kako biste se odlučili problematizirati baš tu jednu temu. U tom su se aspektu mladi novinari na LiDraNu posebno proslavili.
U žanrovima koji zahtijevaju opsežnije novinarsko istraživanje istaknuo bih reportaže, intervjue i tematske članke, za koje smo na ovogodišnjem LiDraNu imali barem po jedan primjer vrijedan spomena. Marljivi su se srednjoškolci u svojim prvim novinarskim pothvatima uhvatili u koštac sa zakonima, dokumentima, biografijama autora, povijesti i literaturom o stranim zemljama. Vjerojatno najteži i najnaporniji dio svakog novinara zasigurno predstavlja taj dio istraživanja, međutim, naši su se srednjoškolci snašli bez većih poteškoća. Naposljetku, mnogo se od njih moglo i naučiti, kao primjerice podatak da na osobnu iskaznicu mogu stati samo imena kraća od 13 znakova, a oni koji ne prate vanjsku politiku dobili su detaljnu analizu političkih poteza Donalda Trumpa i nesuđenih poteza Hillary Clinton.
Važno je istaknuti kako je među novinarskim radovima bilo i komentara, a za taj žanr treba posebna vještina pisanja i, svakako, visoka razina informiranosti o temi. Na moje veliko iznenađenje, ni tu nije manjkalo kvalitete kod naših srednjoškolaca. Iznenađenje je još veće utoliko što se i iskusniji novinari baš uvijek ne upuštaju u komentiranje tema za koje se podiže velika prašina u javnosti pa su osim vještine i informiranosti, ovi mladi novinari pokazali i iznimnu hrabrost. Jedan se komentar, između ostalih, našao i na ceremoniji zatvaranja LiDraNa 2017., a naslov o ‘vješticama u 21. stoljeću’ već puno toga govori za sebe.
Ovi mladi ljudi u mnogočemu su nas naučili pa samo tako popunili ‘rupe’ u činjeničnom znanju, a natrag u Zagreb sa sobom ponijeli i pokoju vrijednu životnu lekciju.
Kritičko ‘konzumiranje’ medijskih sadržaja: o senzacionalizmu i polu-vijestima
Osim visoke informiranosti i logičkog razmišljanja, učenici srednjih škola dotakli su se i nekih ‘metamedijskih’ posebnost, odnosno nešto više su pisali o sadržajima u medijima i kritičkoj analizi istih. U toj se sferi posebno istaknula učenica zagrebačke gimnazije, no sadržaji takvog tipa suptilno su bili prisutni i u ostalim novinarskim tekstovima. U raspravi o tome, članovi ocjenjivačkog povjerenstva te neki mentori i učenici, istaknuli su kako je izrazito bitno područje podučavanja medijske pismenosti za razvijanje kritičkog pristupa medijima. Nažalost, u dobu kada smo medijima okruženi 99% vremena koje provodimo budni, i dalje ne postoji odvojena edukacija o medijima ni u osnovnim ni u srednjim školama. U prepoznavanju tog apsurda uspješni su bili i učenici i njihovi mentori pa su nam i na tom polju udijelili još jednu bitnu lekciju.
I za kraj ne preostaje mnogo toga mudrog za reći, taj su dio odradili sudionici LiDraNa, pa ćemo se povesti glavnom krilaticom ove državne smotre jer ‘svi ste vi pobjednici’.
