Na otocima učenici neće u konobare, iako je to deficitarno zanimanje
Ministarstvo poduzetništva po preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanja odredilo je u kojim obrtima manjka radne snage. Na osnovu tih listi, učenici su se mogli prijaviti na javni poziv ‘Sitpendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima’ i osigurati si mjesečno primanje od 750 kuna kroz čitavu godinu. No, iako su na otocima Pagu, Braču te Hvaru konobari označeni kao deficitarna zanimanja, ove godine se u nijednu od navedenih nije upisao razred prvašića. Što vide kao uzrok takvim okolnostima, rekli su nam ravnateljica Srednje škole Bartula Kašića na Pagu te ravnatelj Srednje škole ‘Brač’ u Supetru.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2015. konobar je bio konstantno najtraženije zanimanje pa je u mnogim područjima označeno deficitarnim u kontekstu stipendiranja učenika u obrtničkim zanimanjima, koje provodi Ministarstvo poduzetništva. Međutim podatak da se s tim zanimanjem lako pronalazi posao, osobito na turistički atraktivnim lokacijama kao što su otoci, nije utjecao na to da se javi interes budućih srednjoškolaca za upis na konobarski smjer.
Na tri naša atraktivna otoka nedovoljan interes prvašića za smjer konobar
Naime u srednjim školama ‘Hvar’, ‘Brač’ u Supetru, ‘Bartul Kašić’ na Pagu u ovoj školskoj godini novi prvašići nisu upisali smjer konobar, jer nije bilo dovoljno interesa, unatoč tome da su, kako smo napomenuli, mogli dobiti i atraktivne stipendije.
Podsjetimo da kvote od najmanje 20 učenika da bi se formirao razred ne vrijede za otoke.
– Mnogo je razlika zašto je to tako, a između ostalih su okolnost da mnogi vide zanimanje konobar kao sezonski posao, bez ikakve sigurnosti, s neatraktivnim radnim vremenom, govori nam ravnateljica srednje škole ‘Bartula Kašića’ na Pagu Milena Čemeljić.
Međutim navodi i da se drugi turistički atraktivni krajevi suočavaju s ovim problemom nedovoljnog interesa za smjer konobar, a za primjer navodi Crikvenicu i Opatiju.
No ravnateljica nudi jedno restriktivno rješenje, kojim bi se moglo doskočiti ovakvoj situaciji.
– Kada bi zakonodavac odredio da primjerice konobarski posao može obavljati samo netko tko je završio tu struku, stanje bi se svakako promijenilo, smatra Milena Čemeljić.
Ni prezentacije u osnovnim školama nisu pomogle
Ravnatelj srednje škole ‘Brač’ u Supetru Ivan Meštrović, ne bi išao tako daleko pa zakonodavnim okvirima ograničavao bavljenje nekim zanimanjima, ali svakako ima objašnjenja za manjak interesa na ovom smjeru.
– Dva su razloga zašto se učenici ne upisuju za konobare. Prvi je to što često u kuloarima možete čuti da to zanimanje može obavljati bilo tko, a drugi je činjenica da je to posao koji ovdje kod nas možete obavljati svega 5-6 mjeseci, jasan je ravnatelj, koji kao uzročnik za opće mišljenje da svatko može biti konobar, dijelom krivi i pop kulturu, odnosno američike filmove, gdje se često možete vidjeti ‘kako gimanzijalci uvijek nešto konobare’.
No stanje na Braču, nije takvo od jučer.
– Ponudili smo taj program i ove godine, iako nekoliko prethodnih, nije bilo interesa za zanimanje konobar. Čak smo po bračkim osnovnim školama držali prezentacije o smjerovima koje nudimo, tako da su učenici bili upućeni. Ali nije bilo interesa na kraju, objašnjava ravnatelj Meštrović.
Slavonija nema problem s popunjavanjem kvota u konobarskim školama
Kao suprotan primjer ugostiteljskog zanimanja, u kojem se redovno ispune kvote, Ivan Meštović navodi kuhare.
– I za ovo zanimanje kod nas ima posla za 5-6 mjeseci, ali nakon toga, dosta kuhara odlazi u Austriju gdje onda odrade zimsku sezonu, objašnjava ravnatelj srednje škole ‘Brač’.
Interesantno da je oboje sugovornika navelo Slavoniju, kao možda neočekivan primjer regije u kojoj vlada veliki interes za zanimanje konobar.
– Oni nemaju problema s popunjavanjem kvota, govori ravnatelj Meštrović, a ravnateljica Čemeljić dopunjava kako uočava da veliki broj Slavonaca dolazi konobariti u sezoni na njihov otok, dok s druge strane stanovnici Paga, odabiru odlazak na školovanje ili rad u veće gradove poput bliskog Zadra, ali i drugih.
