Vijesti

Prije dva dana, na srednja.hr otvorili smo vruću temu prekoračenih sveučilišnih koeficijenata u iznosu od 30 milijuna kuna. Ministrica Divjak blokirala je sva velika hrvatska sveučilišta zbog prekomjernog trošenja sredstava za zapošljavanja i napredovanja. Kako doznajemo od Stipe Mamića, pomoćnika u Ministarstvu iz Uprave za visoko obrazovanje, blokada je nastupila jer bi prekoračenje na godišnjoj razini izdvajanja za plaće na sveučilištima bilo 30 milijuna kuna da u ovom trenutku nije poslana obavijest sveučilištima koja su prekoračila koeficijente. Pričali smo i s profesorom Mirkom Planinićem s PMF-a, inače članom Odbora za proračun Sveučilišta u Zagrebu, o tome je li taj Odbor u posljednjih šest mjeseci raspravljao o prekoračenju zbog kojeg je sada nastupila blokada. Uz to, rektori dubrovačkog i pulskog sveučilišta, Nikša Burum i Alfio Barbieri, za srednja.hr demantiraju da su njihova sveučilišta prekoračila zacrtane limite koeficijenata.

[AFERA KOEFICIJENTI] Odbor za proračun UniZG nikada nije raspravljao o prekoračenju, Dubrovnik i Pula u zadanim okvirima
Afera Koeficijenti foto: Ivan Klindić|www.ivanklindic.info

Sva velika sveučilišta u zemlji prekoračila su koeficijente, i to na razini države u iznosu od 30 milijuna kuna. O tome smo detaljno pisali prije dva dana, a naše neslužbene informacije govore da su u prekoračenju i neka manja sveučilišta. Kompleksan i detaljan upit uputili smo Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kao i svim sveučilištima u zemlji, s pitanjima o stanju (njihovih) koeficijenata. S obzirom na produženi vikend, odgovore još uvijek čekamo, no objavit ćemo ih čim pristignu.

Bez blokade, na kraju godine proračun za plaće na sveučilištima bio bi u minusu 30 milijuna kuna

Do tada, pomoćnik ministrice (kao i bivšeg ministra Barišića) Stipe Mamić, iz Uprave za visoko obrazovanje, na naš upit pojasnio nam je samo značenje prekoračenja obračunskog koeficijenta. Kako smo pisali prije dva dana, prekoračenje na razini države iznosi 30 milijuna kuna. Mamić nam pojašnjava - to znači da bi prekoračenje na godišnjoj razini izdvajanja za plaće na sveučilištima bilo 30 milijuna kuna da u ovom trenutku nije poslana obavijest sveučilištima koja su prekoračila koeficijente. Tvrdi kako postoje mehanizmi kojima se to prekoračenje može regulirati i eventualno smanjiti do kraja godine.

S obzirom da, prema našim zasad još uvijek neslužbenim informacijama, samo na Sveučilište u Zagrebu otpada 10 milijuna kuna prekoračenja obračunskog koeficijenta, na Trg maršala Tita 14 poslali smo upit u petak, no zbog produženog vikenda, odgovore očekujemo početkom sljedećeg tjedna.

Član Odbora za proračun UniZG: Prekoračenje nije bilo tema niti jedne sjednice, trenutna uprava Sveučilišta smanjila je utjecaj Odbora u odlučivanju

Ipak, kontaktirali smo trenutačnog člana sveučilišnog Odbora za proračun, profesora Mirka Planinića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Planinić je član Odbora za proračun od siječnja ove godine pa nas je zanimalo je li Odbor tijekom 2017. raspravljao o ovoj problematici, odnosno jesu li njegovi članovi u nekom trenutku bili upoznati sa situacijom prekoračenja.

- Tema obračunskog koeficijenta nije bila tema niti jedne sjednice Odbora za proračun od kada sam član tog tijela. To me ne čudi jer dosta bitnih tema financijske prirode zaobilazi ovaj Odbor u skladu s politikom trenutne uprave Sveučilišta da se smanji utjecaj odbora u odlučivanju, kaže nam Planinić i daje nam dodatan primjer smanjenog utjecaja Odbora.

Navodi nam da se na Odboru za proračun, primjerice, ne raspravlja o tome kako transparentno raspodijeliti sredstva iz Fonda rezervna interventna sredstva, već se zahtjevi upućuju direktno rektoru Borasu. S druge strane, Planinić ističe da se pak na Odboru raspravlja o raspodjeli participacija školarina u kojima mišljenje Odbora nije važno jer se participacije ionako dijele po studentu.

Pasivan i Odbor za statutarna pitanja
Primjer o kojem nam priča Planinić jasno pokazuje na koji se način odlučuje na Sveučilištu u Zagrebu što se tiče financijskih pitanja. Usput, spomenimo ovdje i Odbor za statutarna pitanja, koji je u nizu prijepornih odluka tijekom ove akademske godine u potpunosti bio (i jest) marginaliziran. Primjerice, u intervjuu koji je dao za Srednja.hr, član Senata Damir Bakić, također s PMF-a, kazao nam je kako je taj Odbor u potpunosti pasivan. 
-	Uprava Sveučilišta u nekoliko je kriznih situacija, kad su članovi Senata vrlo razumno predlagali da se Odbor konzultira, takve prijedloge odbacila kao nepotrebne. Slično je i s drugim odborima. Oni jesu savjetodavna tijela, ali upravo i postoje zato da savjetuju Upravu i Senat u svim pitanjima iz njihove domene, rekao nam je Bakić u intervjuu krajem travnja i dao naslutiti da su odbori marginalizirani, što potvrđuje i Planinićev primjer.

Kako smo upite o stanju iskorištenih koeficijenata odaslali na sva hrvatska javna sveučilišta, iznimo promptno su nas kontaktirala dva rektora – dubrovački i pulski.

Sveučilišta u Dubrovniku i Puli u zadanim okvirima, no potrebno im je još koeficijenata

Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum u razgovoru nam je potvrdio kako njegovo Sveučilište nije dobilo obavijest Ministarstva o prekoračenom obračunskom koeficijentu. Istaknuo nam je da je ukupni zbirni koeficijent Sveučilišta u Dubrovniku 501,22 te da je trenutačno stanje iskorištenih koeficijenata 498. Pojasnio nam je kako je MZO tijekom 2015. godine zamrznuo sveučilišne koeficijente i to na stanju koje je tada zatečeno te da se njegovo Sveučilište striktno držalo naputka Ministarstva. Osim toga, Burum nam je kazao kako je Sveučilištu u Dubrovniku potrebno još koeficijenata za razvoj i zapošljavanje mladih znanstvenika, no kako se bez obzira na to strogo drže pravila.

Slična je situacija na Sveučilištu u Puli. Rektor Alfio Barbieri također nam je rekao kako nisu dobili obavijest MZO-a o prekoračenju obračunskog koeficijenta. Dao nam je i podatak o ukupnom zbirnom koeficijentu pulskog sveučilišta, koji iznosi 565, a od toga je stanje iskorištenih koeficijenata 548. Barbieri je na tragu Burumovih riječi – i Sveučilištu u Puli dobro bi došlo dodatnih koeficijenata za daljnje poticanje razvoja, zapošljavanja i slično. Naglašava nam da bi dodatni koeficijenti bili dobra stvar ne samo za Pulu, već i za cijelu Istru.

Divjak: Svi moraju voditi računa o fiskalnoj odgovornosti i znati stanje na vlastitom računu

Spomenimo i kako je nakon objave naše priče prije dva dana, Ministarstvo uputilo priopćenje. Pišu kako su dužni voditi brigu o odgovornom trošenju dodijeljenih obračunskih koeficijenata koji terete državni proračun.

- Ministrica je poslala vrlo jasnu poruku svim sveučilištima da preuzmu svoj dio zakonske odgovornosti. Ministrica Divjak obavit će konzultacije sa svim čelnicima sveučilišta u Hrvatskoj kako bi kroz konstruktivan dijalog raspravila sva otvorena pitanja i dobila uvid u sve potrebne informacije, stoji u priopćenju MZO-a od petka, a kasnije isti dan, Divjak je gostujući na HRT-u rekla da svi čelnici sveučilišta moraju voditi računa o fiskalnoj odgovornosti te da moraju znati stanje na vlastitom računu.

Prigoda za konzultacije s čelnicima svih hrvatskih sveučilišta ministrici se pruža već danas. Naime, u Dubrovniku se danas održava sjednica Rektorskog zbora koji okuplja rektore svih javnih sveučilišta u Hrvatskoj, a prisustvovat će joj i Blaženka Divjak.

Rektorski zbor u veljači raspravljao o modelu raspodjele koeficijenata, danas vruća rasprava u Dubrovniku

Na kraju, spomenimo i sjednicu Rektorskog zbora iz veljače ove godine na kojoj je prisustvovao i tadašnji ministar Pavo Barišić, na kojoj su rektori raspravljali o modelu raspodjele koeficijenata po javnim sveučilištima. Rektorski zbor prethodno je osnovao i zadužio Povjerenstvo da izradi model raspodjele koeficijenata po javnim sveučilištima koji bi pomogao Ministarstvu znanosti i obrazovanja da sukladno objektivnim kriterijima pokuša raspodijeliti koeficijete, stoji u zapisniku iz veljače. Povjerenstvo RZ-a predložilo je model koji Ministarstvu daje kriterije za raspodjelu koeficijenata uz nadopunu 15-ak% sveučilištima u razvoju i novonastalim sveučilištima, čime se kako stoji u zapisniku, rješavaju akreditacijski problemi svih sveučilišta, posebno zato što postoji zabrana zapošljavanja.

Rektori su tada, uz dva suzdržana glasa, usvojili zaključak prema kojem nove, dodatne koeficijente treba raspodjeljivati sveučilištima prema predloženom modelu, a od ministra znanosti i obrazovanja zatražili su angažman u Vladi radi osiguravanja dodatnih koeficijenata za razvoj mladih sveučilišta (Zadar, Dubrovnik, Pula, Sjever). U zaključku ističu kako postotak dodatnih koeficijenata nužnih za razvoj sveučilišta treba dogovarati na godišnjoj razini, a za tekuću godinu predlažu dodjelu dodatnih razvojnih koeficijenata za novoformirana sveučilišta do 15% od ukupnog broja u toj godini dodijeljenih koeficijenata.

S obzirom na odlazak ministrice Divjak na današnju sjednicu Rektorskog zbora, a i s obzirom na blokadu određenih sveučilišta zbog prekoračenja obračunskih koeficijenata, vjerujemo kako je pred rektorima i ministricom vruća nedjeljna rasprava.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.