Pretraga

Analiza: Trebaju li se Studentski zborovi pretvoriti u sindikate kao u UK?

A- A+

Što vam prvo padne na pamet kada pomislite na studentski zbor? Znate, one (nepoznate) studente koji su (od nekoga) birani na (nekim) izborima da brane (svoje) studentske interese. Možda o njima imate pozitivno, neutralno ili negativno mišljenje, ali činjenica je da se u Hrvatskoj pred tek 9 godina regulirao pravni okvir studentskog zastupanja. Naš je sustav stoga vrlo mlad, ali se razvija polako svake godine. Zbog toga je svaka promjena u ovom ranom stadiju jako bitna. Ukoliko želimo mijenjati sustav ili ga razvijati tako da djeluje najbolje za interes nas studenata, dobro je biti upoznat da postoji sindikat studenata u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Kako sam proveo jedan Erasmus semestar u Ujedinjenom Kraljevstvu na Nottingham Trent Universityju, imao sam priliku upoznat se s radom britanskog counterparta studentskom zboru. Britanci razvijaju studentsko predstavništvo gotovo 100 godina, tj. od 1922. godine do danas. U svom su razvoju postigli jednu razinu koju mi u Hrvatskoj nećemo tako brzo dostići, ali jako je dobro znati gdje možemo biti, ako odaberemo razvoj u sličnom smjeru.

Studentsko predstavništo u UK-u započinje sa “students’ union”, što u Hrvatskoj odgovara sindikatu studenata ili unijom studenata. Ono postoji na svakom sveučilištu i svaki student pri upisu odmah postaje njihov član osim ako se izrijekom ne navede da to ne želiš. S obzirom da je ovakvo crpljenje legitimiteta iz svog brojnog članstva tipično za radničke sindikate (workers’ union), sklon sam prijevodu “sindikat studenata” te ću ga koristiti kroz tekst.

Sindikat studenata je demokratska organizacija koju vode isključivo njeni članovi, tj. studenti. Studenti su ti koji određuju rad sindikata i glasuju o policy dokumentima te odabiru svoje zastupnike koji će provoditi njihove odluke. Svako sveučilište ima svoj sindikat studenata koje je registrirano kao nevladina udruga (NGO).

Moj sindikat na Nottingham Trent Universityju bio je “Nottingham Trent Students Union“(NTSU) koji je proglašen jedan od najboljih sindikata po pitanju infrastrukture i usluge koje pruža svim studentima (neovisno je li netko član ili ne). NTSU trenutno broji oko 27.000 članova, a zadužen je za sve što se tiče studenata – obrazovanja, sporta, aktivnosti i zajednice. Usluge koje pruža su: informacije i besplatni savjeti, izleti, projekti, zabava i sve ono što dolazi uz studiranje.

Struktura: tri glavna tijela

Sindikat studenata ima, kao i svaka druga organizacija, svojeg predsjednika i izvršni odbor te tijela kroz koje donose odluke i surađuju sa stakeholderima. Rad sindikata zasniva se na tri tijela – upravi, vijeću studenata i tematskim odborima.

Sindikat studenata: vizualizirana struktura

Uprava i izvršni tim

Uprava je najviše tijelo odlučivanja sindikata. Ona pravno odgovara pred zakonom za sindikat te ima pravo preuzimati obveze u ime sindikata. Također, sve odluke ili prijedlozi moraju biti potvrđeni od njihove strane prije implementacije kako ne bi došlo do situacije gdje se narušava ugled ili ekonomski položaj sindikata. Upravom predsjedava predsjednik sindikata, a sastoji se od:

  • Izvršnog tima
  • Poslovnog direktora
  • Vanjskog pravnog i financijskog eksperta

Izvršni tim – izabran tim studenata koji se sastoji od:

  • 1 full-time predsjednika/ice sindikata
  • 5 full-time izvršnih direktora/ice sindikata (za aktivnosti, obrazovanje, sport, usluge i udruženja)
  • 3 part-time izvršnih direktora/ice sindikata (jedan za svaki kampus)

Izvršni tim ima svoj ured, a izabrani su na izborima te vode sindikat. Full-time osobe znači da su one zaposlene te se očekuje da rade 37 sati na tjedan. Njihova plaća iznosi 18.000 funti na godinu, a praksa je da ove pozicije popunjavaju studenti završnih godina, odnosno oni koji mogu propustiti jednu godinu studiranja. S druge strane, part-time osobe volontiraju, tj. ne primaju naknadu te se od njih očekuje manji angažman. Svaki od direktora ima jasno istaknuti email, broj telefona, Facebook, Twitter i popis stvari na kojima je radio, radi sada i što mu je u planu.

Studentsko vijeće za šire odluke

Nakon uprave slijedi studentsko vijeće, središnje tijelo sindikata studenata na kojemu se donose odluke na razini cijele organizacije. Također, Vijeće raspravlja o idejama, prijedlozima, problemima i zahtjevima koji dolaze od strane studenata. Vijeće se sastoji od:

  • Izvršnog tima (predsjednik i svi direktori)

  • Student officers
  • Jedan predstavnik iz svakog tematskog odbora

Student officers – izabrani predstavnici specifičnih skupina studenata, a to su:

  • LGBT students’ officer

  • Disabled students’ officer
  • Parent students’ officer
  • Mature students’ officer
  • Gender equality officer
  • Postgraduate students’ officer
  •  International students’ officer
  • Black & minority ethnic students’ officer

Student officers također su volonteri i izabrani na izborima, a predstavljaju određene skupine studenata. Oni osiguravaju nesmetano funkcioniranje aktivnosti i odbora kako pojedina grupa ne bi bila zakinuta nekom odlukom.

Internetska stranica predsjednika sindikata i na čemu radi

Tematski odbori za rasprave

Tematski odbori – okupljaju studentske predstavnike prema temi koja se smatra bitnim u studentskom životu. Tako postoji:

  • Odbor za sport

  •  Odbor za studentski smještaj
  • Odbor za udruženja
  • Odbor za edukaciju
  • Predstavnici fakulteta po godinama
  • Predstavnici fakulteta po smjerovima

Svaki od full-time izvršnih direktora surađuje s odborom koji je tematski vezan za njegov rad. Članovi tematskih odbora također su izabrani predstavnici studenata, ali prema njihovim interesima. Članovi u odborima nemaju izvršne funkcije već zadaću prikupljati informacije te ih prenositi Odboru i izvršnom direktoru koji je zadužen za njihovu djelokrug.

Dakle, sportski klubovi šalju svoje predstavnike u odbor za sport, studentska udruženja u odbor za udruženja, studenti u domovima u odbor za smještaj, a u odbor za edukaciju šalju se predstavnici svakog fakulteta. Predstavnike fakulteta čine predstavnici svake studentske godine te predstavnike svakog smjera na fakultetu. Jedan fakultet tako može imati predstavnika u odboru koliko ima smjerova i studentskih godina. S obzirom na broj, njihov izbor nije nužno uvijek demokratski niti su uvijek sve pozicije popunjene, ali bitno je da postoji mreža studenata koji prenose informacije bottom-up.

Poslovni direktor i zaposlenici vode poslovanje

Uz sve predstavnike sa svojima političkim ulogama (izvršni direktori, officeri i odbori), sindikat studenata ima i svoje zaposlenike. Zaposlenici u pravilu nisu studenti i već profesionalne, stalno zaposlene osobe. Oni ne određuju policy sindikata nego pružaju podršku izvršnom odboru u svojemu radu te provode aktivnosti i usluge. Naravno, neke pozicije se mogu popuniti studentima, ali kao part-time studentski posao. Sindikat tako ima i svog Chief Executive Officera (CEO) koji vodi poslovanje sindikata te se on i zaposlenici ne mijenjaju na izborima.

Moj studentski sindikat broji 60 zaposlenih. Kako? Kroz povijest, sindikat je donio odluku, primjerice, da studentima treba netko tko će se brinuti oko izbora, promocije, marketinga, financija i pružati pravne usluge studentima. Na takve pozicije, koje nisu političke, dolaze zaposlenici kako bi stalan rad sindikata i njegove usluge bile dostupne neovisno o izborima. Izvršni direktori (izabrani studenti) su nadređeni zaposlenicima iako su oni stariji od njih. Tako primjerice CEO mora tražiti dopuštenje od predsjednika sindikata kada želi otići na godišnji odmor.

Pub kojeg vode studenti unutar sindikata

Veliki sastanci sindikata

Sastanak sindikata (union meeting) je veliko saslušanje koji se održava jednom svaki semestar (u UK triput godišnje jer imaju tri semestra) koji je otvoren za javnost. Na njemu studentski predstavnici (izvršni tim i officeri) predstavljaju svoj dosadašnji rad, raspravlja se o politikama te se glasuje o prijedlozima i idejama koje uputi Vijeće.

Politike i prijedlozi u formi “velikih ideja”

Ako se pitate kako studenti mogu utjecati u ovakvom sustavu, odgovor je sljedeći. Studenti mogu poslati svoj prijedlog, kojeg ovdje zovu “velike ideje” (big ideas). To mogu učiniti kroz jedan od tematskih odbora ili online. Prijedlog zatim ide na Vijeće studenata gdje se zatim o njemu odlučuje i raspravlja. Ideja može biti odbačena od strane Vijeća (manje od 50% potpore), poslana na sastanak sindikata za dodatno mišljenje (potpora između 50 i 75%) ili proslijeđena Upravi (više od 75% potpore) koja zatim predlaže doradu ili potvrđuje i implementira ideju.

Prikaz sustava za studentske prijedloge

Demokratski izbori svake godine

Izbori za sve pozicije u sindikatu održavaju se svake godine, uglavnom u ožujku kada se kroz nekoliko tjedana glasa za sve pozicije. Prvo ide izvršni tim i officeri, a zatim predstavnici u odborima i ostali. Svatko se može kandidirati, a glasuje se online. Mandat traje godinu dana i jedna osoba može biti najviše dva mandata u izvršnom timu. Svi studenti imaju pravo birati, čak i Erasmus studenti, ali i tu se suočavaju s problemom niske izlaznosti (od 27000 studenata, predsjednik je dobio svega par tisuća glasova)

I u mojem sindikatu se znalo desiti da je samo jedna osoba kandidirana na jednoj poziciji, ali u tom slučaju se uvijek može glasovati za “drugi odabir”. Ukoliko “drugi odabir” ima više glasova od kandidata, pozicija se ne popunjava dok se ne nađe drugi kandidat i ponove izbori. Izbori su zapravo ovdje poprilično bitni. Mjesec dana prije izbora po Sveučilištu su se mogli vidjeti zastave, pročitati manifesta kandidata na internetu, a kandidati su često dijelili letke i agitirali da se glasuje za njih. Neki su printali i vlastite letke, majice, brošure…

Vizuali za izbore sindikat studenata

Praksa je da se za izvršni odbor kandidiraju osobe koje već imaju nešto iskustva u sindikatu na nižim razinama kako bi se shvatilo funkcioniranje sindikata. Također, mandati izabranim studentima počinju u lipnju i završavaju iduće godine također u lipnju. S obzirom da su izbori gotovi u travnju, predstavnici, kojima završava mandat, imaju vremena prenijeti svoje znanje novoizabranim nasljednicima i uhodat ih u posao kako bi tranzicija bila bezbolna.

Studenti se udružuju u jednostavan oblik udruženja

Jedna jako velika razlika između studentskog zbora u Hrvatskoj i sindikata studenata u Ujedinjenom Kraljevstvu je to što je sindikat registriran kao udruga (NGO) i da su zapravo sve ostale studentske udruge pod njime. Zapravo, studentske udruge samo su sekcije, tj. udruženja studenata. One nemaju status NGO-a, ali imaju svoje budžete i pravilnike zbog čega izgledaju kao jednostavan oblik udruga. Za usporedbu, u ovom slučaju udruženje može nastati u nekoliko dana dok je za otvoriti udrugu u Hrvatskoj potrebno do nekoliko mjeseci.

Za osnivanje studentsko udruženje ili sekciju potrebno je pet osoba. Sindikat zatim pruža šprancu gdje se navodi čime se želi baviti udruženje, hoće li naplaćivati članarinu, imena predsjednika te njihove vrijednosti. Zbog ovako jednostavnog načina osnivanja, Sveučilište broji preko 80 udruženja. Od sportskih udruženja i studenata novinara koji izdaju studentske novine te vode studentski radio preko strukovnih udruženja do udruženja koja su filijala političke ili vjerske organizacije.

Prostorije za studente i pogled na teretanin “free claiming”

Sindikat pruža udruženjima potporu kroz Odbor za udruženja te ih financira na godišnjoj razini, ali i zadržava pravo reguliranja određenih aktivnosti. Primjerice, nedavno su udruženjima zabranili da traže sponzorstva od kockarnica kako bi smanjili ovisnost o kocki među mladima. Naime, osim novca od sindikata, udruženja se financiraju naplaćivanjem članarine (5 funti godišnje) te uglavnom sponzorstvima. Novac skoji prikupa na taj način, sindikat matcha, tj. da im isti iznos. Naravno, potrošnju budžeta udruženja nadgleda sindikatov ured za financije.

Pružaju se vrhunske i stručne usluge

Uz to što zastupa studente i njihove interese, sindikat također pruža usluge studentima. Sindikat tako:

  • Surađuje s volonterskim organizacijama kako bi pružio prilike za volontiranje
  • Pomaže pri organiziranju dobrotvornih i fund rising kampanja
  • Dodjeljuje nagrade poput “Leadership award” i “Outstanding Teaching Awards”
  •  Ima svoje savjetnike koji pružaju informacije i savjete o akademskim propisima, žalabama, studentskom smještaju i ugovorima s privatnim iznajmljivačima, osobnim financijama, zdravlju i ostalo
  • Organiziraju studentska događanja poput koncerata, stand-upova i partija te jednodnevna i višednevna putovanja
  • Upravlja prostorijama i infrastrukturom i stavlja ih u funkciju na dobrobit studenata

Financiranje kroz Sveučilište, ali i komercijalnim djelatnostima

Uz spomenute usluge koje pruža, sindikat ima i svoje redovito poslovanje s kojim se financira. Financiranje, odnosno poslovanje, je jedan od razloga zašto je sindikat registriran kao udruga koja okuplja sve članove, a pod sobom ima studentska udruženja. Naime, sindikat ima nekoliko zgrada kojima upravlja i u njima pruža usluge studentima, ali često dijelove tih prostora iznajmi ili da u koncesiju privatnim tvrtkama. Primjerice, sindikat je dio prostora dao privatnoj firmi u koncesiju da izgradi, a zatim upravlja, teretanom, coffee shopom, pubom… Cijene su uglavnom niže, a jedan od uvjeta je da se na tim poslovima zapošljavaju studenti. Uz to, sindikat je osnovao svoj vlastiti shop koji prodaje svakodnevne potrepštine za studente odmah kraj fakulteta. U takvoj trgovini cijene su nešto niže ili jednake tržišnima, ali u njima rade studenti, a sva dobit ide sindikatu za financiranje svojih akivnosti.

Cjenik oglašavanja za poduzeća

Osim što upravlja svojom infrastrukturom, sindikat nudi usluge oglašavanja poslovnoj zajednici. Primjerice, ukoliko firma želi poslati newsletter svim ili dijelu studenata, sindikat može proslijediti email kroz svoju emailing listu, ali za 8 penija po studentu. Osim toga, sindikatu se treba platiti ako firma želi na njihovom prostoru oko fakuleta, u zgradama ili na internetskim stranicama postaviti baner, dijeliti letke, imati štand ili pak sponzorirati neko sportsko događanje koje provodi jedno od sportskih udruženja. Mnogo je lakše voditi poslovanje i prikupljati novce kada jedna krovna organizacija okuplja sve studente.

Osim od komercijalnih dijelatnosti, sindikat pribavlja novce od Sveučilišta te nacionalnog sindikata. Tako moj sindikat, koji je jedan od manjih u UK-u, ima budžet od 6 milijuna funti godišnje, a od toga dobije 1,5 milijuna od Sveučilišta za financiranje plaća zaposlenima u sindikatu.

Moć udruživanjem na nacionalnoj razini

Sve navedeno, odnosi se na jedan “lokalni” sindikat, tj. sindikat koji se bori za prava studenata na jednom Sveučilištu. Oni imaju svoju krovnu, nacionalnu organizaciju, koja zastupa interese svih studenata u Ujedinjenom Kraljevstvu te se pokušava riješiti probleme studenata na nacionalnoj razini poput visine školarina. Svaki lokalni sindikat šalje nekoliko svojih predstavnika na nacionalnu skupštinu na kojoj se zatim delegatski biraju članovi tijela nacionalnog sindikata.

U UK-u, Nacionalni sindikat studenata čini preko 600 lokalnih sindikata pokrivajući tako 95% svih studenata u zemlji koja ima preko 7 milijuna studenata. S obzirom na toliko velike brojke i moć, nije rijetkost niti je neobično da članovi sindikata i njihovi predsjednici budu članovi neke političke organizacije ili da ju javno podupiru. Kao dokaz koliku moć ima ovakav način organiziranja studenata dokazuje i to kako su sve nacionalne televizije prenijele nedavni skandal o novoj predsjednici Nacionalnog sindikata koju optužuju da ima anti-semitske stavove.

Unutar zgrade sindikata gdje se poslužuje kava studentima

Izdvojeni članak

Studentski izbori u Zagrebu: Kaos, prijevare i kršenje izborne šutnje

Dva sustava i dva različita koncepta

S naše strane, sveučilišni studentski zborovi sastoje se od studentskih predstavnika koji svakog fakulteta. Zborovi imaju svoju skupštinu na kojoj biraju predsjedništvo i predsjednika Zbora sveučilišta. Imaju i svoj određeni budžet koji troše na organizaciju (marginalnih) konferencija, a što ostane podijeli se udrugama za projekte. Zborovi se ne bave pružanjem usluga studentima niti imaju razgranatu mrežu odbora kroz koje se mogu kanalizirati studentske potrebe već samo predstavljaju studente te nisu zaposleni niti imaju fond sati koji moraju uložiti u svoje uloge zbog čega niti ne primaju naknadu.

Uspoređujući hrvatski i britanski sustav studentskog predstavništva i aktivnosti, poprilično je jasno kako su oni od same ideje i koncepta različiti. U Hrvatskoj malo tko zna kako zborovi funkcioniraju, tko su njegovi članovi i što oni rade, a još se manje zna kada su izbori ili kako se kandidirati na njima. Nerijetko se o njima čuje kada imaju neke političke ispade ili kada ne rade svoj posao zastupanja interesa studenata što ostavlja dojam da se u Zboru nakupilo vječnih studenata koji iz neznanja i nebrige institucija djeluju nepromišljeno ili, još gore, u vlastitom interesu.

Studentski zbor ili sindikat studenata?

Očito je da su prakse u Hrvatskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu drukčije i da su se razvijaju u različitim smjerovima. Primjera radi, danas u Zagrebu postoji pregršt studentskih udruga, za razliku od Nottinghama gdje postoji jedna krovna udruga unutar koje studenti realiziraju svoje interese. UK nudi jednu varijantu u koju se možemo ugledati ili barem preuzeti neke dobre prakse. No bitno je zapitati se kojim putem želimo ići – trenutnim sustavom zborova ili prema nečemu što liči na sindikat. Svaki put je dobar kada ne znamo koji nam je cilj ili kuda idemo i zato je bitno da se zapitamo kako želimo da izgleda naše studentsko predstavništvo za, recimo, 10 godina?

Za kraj, moram se javno zahvaliti Jeleni Matić iz Banja Luke koja je redovni student na Nottingham Trent Universityju, a u Sindikatu preuzima ulogu izvršne direktorice za obrazovanje.

Tekst preuzet uz dozvolu autora s bloga markobozac.com