Talent Brune Rahlea (24) prepoznao je Facebook pa ga je poznata svjetska kompanija zaposlila odmah po završetku FER-a. Iako je brzo nakon diplome dobio posao u Londonu, mladi programer nije zadovoljan obrazovanjem iz informatike. U srednjoj školi uglavnom je bio prepušten samostalnom radu, a na fakultetu je morao učiti zastarjelo gradivo.
Kroz svoje školovanje Bruno Rahle (24) osvojio je brojne uspjehe na državnim i međunarodnim natjecanjima. Najuspješniji je bio u informatici, 2008. proglašen je učenikom generacije u V. prirodoslovno matematičkoj gimnaziji, a zbog uspjeha na olimpijadama osigurao je izravan upis na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
Odmah nakon diplome zaposlio se u Facebooku, ali svoj fakultet, koji se često ističe kao jedan od najboljih u Hrvatskoj, smatra očajnim. Prema njemu, gradivo koje se predaje zastarjelo je 20 godina, a ispite iz programerskih predmeta pisao je na papiru.
‘Broj novih algoritama koje sam naučio na FER-u mogu izbrojati na prste’
– Srednjoškolsko obrazovanje u V. gimnaziji bilo je odlično. Ipak, mjesta za napredak ima, a to je prije svega u organizacijskom smislu. Za razliku od srednje škole, FER je bio očajan i smatram ga gubitkom vremena. Imam magisterij iz računarske znanosti, a broj novih algoritama koje sam naučio mogu izbrojati na prste, požalio nam se Rahle i istaknuo kako smatra da je trebao upisati Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu.
U srednjoj školi bio je oslobođen nastave iz informatike. U razred je išao s još dvojicom jako dobrih programera pa ih je profesor ostavio da samostalno rade. Većinu stvari naučio je na ljetnim i zimskim kampovima Hrvatskog saveza informatičara i Zagrebačkog računarskog saveza.
Nakon četiri godine stažiranja zaposlio se na Facebooku
Nakon upisa na FER shvatio je kako će i na fakultetu, uz obavezno
gradivo, morati uložiti dodatni napor da stekne znanje koje će mu
stvarno koristiti kada izađe na tržište rada. Za vrijeme studiranja čak je četiri puta išao po tri mjeseca na stažiranje u Facebook, a
dokazivanje u međunarodnoj konkurenciji osiguralo mu je i posao u ovoj
prestižnoj kompaniji.
– Više korisnih stvari naučio sam na prvom
stažiranju u Facebooku, nego li u pet godina studiranja. Puno stvari
koje sam morao polagati na FER-u su mi potpuno beskorisne. Na primjer,
hash tablice u datotekama gotovo su potpuno besmislene u današnje doba, a
ispiti iz programerskih predmeta pišu se na papiru. Kvalitetne stvari
bi vjerojatno stale u jedan semestar, a to je uglavnom gradivo iz
matematičkih predmeta, objasnio nam je Bruno te u nastavku istaknuo kako
su oblikovni obrasci, tečaj Jave te natjecateljsko programiranje, koji
je pomogao osnovati, jedini predmeti o programiranju koje smatra
korisnima.
Hrvatska se treba ugledati na estonski model
Obrazovanje informatike Bruno Rahle mijenjao bi iz korijena. Smatra kako bi se Hrvatska po ovom pitanju trebala ugledati na estonski model, gdje se programiranje predaje od prvog razreda osnovne škole.
– Osnova programiranja jest dati efikasne upute, a to ne mora nužno biti za računalo. Smatram da bi apsolutno svi trebali naučiti barem osnove, a to se može i u vrlo jednostavnim programskim jezicima namijenjenim djeci. U relativno bliskoj budućnosti, alati poput IFTTT donijet će revoluciju u svijetu, a mi ih nećemo znati koristiti, pojasnio je svoj prijedlog Rahle, koji je uz brojne nagrade dvije godine zaredom osvajao prvo mjesto iz informatike na Elektrijadi, međunarodnom sveučilišnom natjecanju studenata elektrotehničkih fakulteta.
‘Internet nam može pomoći u popravljanju ekonomske situacije’
Uz osnove programiranje, koje bi po njemu danas moralo znati svako dijete, potrebno je i kvalitetnije obrazovanje u korištenju uredskih programa, jer, osim što smanjuje vrijeme potrebno za obavljanje nekog posla, otvara i nove mogućnosti zarade preko interneta.
– Internet je nedovoljno iskorišten resurs u našoj zemlji, a mogao bi nam jako puno pomoći u popravljanju ekonomske situacije i zaustavljanja dugogodišnjeg gospodarskog pada. Zbog toga, jednostavno ne vidim opravdanje zašto već prije deset godina informatika nije postala obavezan predmet od prvog razreda osnovne. To je sramota za državu, ogorčeno je istaknuo propuštenu prigodu da se kvalitetnom pozicioniramo na ovom modernom i jako profitabilnom tržištu, za kraj nam je istaknuo mladić koji je u srednjoj školi na Svjetskim informatičkim olimpijadama osvojio bronačne medalje u 2007. i 2008. godini.
Bruno Rahle naglasio je kako su to isključivo njegovi vlastiti stavovi.