Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu: Diplomirani ekonomisti su motor svakog društva
Ekonomski fakultet u Zagrebu najveća je visokoškolska ustanova u Hrvatskoj. Unatoč velikom broju privatnih ekonomskih visokih škola, iz godine u godinu interes za ovu ustanovu se ne smanjuje. Stoga smo razgovarali s dekanom Tonćijem Lazibatom o upisnim kvotama, aferama s korupcijom, novitetima u nastavi, međunarodnoj suradnji te drugim pojedinostima koje se tiču ovog gigantskog fakulteta.
Foto: srednja.hr / dekan Tonći Lazibat
Diplomirani ekonomist je paradoksalno zanimanje sudeći prema podacima s burze i vodećih portala koje objavljuju oglase za posao. Naime iako je svaki peti više i visoko obrazovani ekonomist bez posla, prema podacima portala Moj Posao u kolovozu je najviše slobodnih radnih mjesta, kada je riječ o višoj i visokoj stručnoj spremi otvoreno u sektoru prodaje, dok je na trećem mjestu ekonomija, financije i računovodstvo. Dakle sva od navedenih izravno ili neizravno su vezana za ekonomiju. Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u prošloj je godini studiralo čak 12 684 studenta. Kakva je perspektiva diplomiranih ekonomista, zašto su upisne kvote visoke te druge pojedinosti s najvećeg fakulteta u Hrvatskoj, otkriva nam u razgovoru dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tonći Lazibat.
Ekonomisti imaju širok spektar radnih mjesta
Često se govori o neusklađenosti upisnih kvota s potrebama tržišta, odnosno o tome kako fakulteti proizvode previše kadrova za određena zanimanja, dok su druga deficitarna.
– Zemlja koja nema potražnju za diplomiranim ekonomistima osuđena je na stagnaciju, budući da su ljudi iz ove znanosti motor svakog društva. Visoke upisne kvote za ovo zanimanje karakteristične su za cijeli svijet. Nedavno sam posjetio Buenos Aires, u kojem se na Ekonomskom fakultetu školuje 54 tisuće studenata. Širok spektar zanimanja nudi ekonomija, a na studentima je da procjene rizik zaposlenja. Nitko danas ne garantira radno mjesto, a podatke o nezaposlenosti na burzi trebalo bi promatrati relativno, a ne nominalno. Primjerice 100 ekonomista koji su na burzi, zaposlit će se u vrlo kratkom vremenu, dok 100 fizičara možda neće ni za 30 godina, objašnjava dekan Lazibat.
Duga tradicija i najveća koncentracija kvalitetnih profesora upravo na ovoj ustanovi
Ekonomski fakultet postoji od 1920. godine, a od tada je na ovoj visokoškolskoj ustanovi diplomiralo oko 60 tisuća studenata, više od četiri tisuće zaradilo je naslov magistra znanosti te između 700 i 750 ih je doktoriralo.
– Teško možete pronaći ozbiljniju organizaciju i poduzeće u Hrvatskoj, koje nema diplomanta s našeg fakulteta. Mnoge visoke pozicije u državi također obnašaju bivši studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govori nam dekan.
Ekonomija je najčešće područje kada je riječ i o privatnim studijima, što svjedoči da je potražnja za ekonomistima ipak veća nego se predočava. Osim sveučilišnog, Ekonomski fakultet ima i stručni studij.
– Često se sveučilišni i stručni studiji izjednačavaju, no to bi se trebalo svakako izbjegavati. Postoji sveučilišna i stručna obrazovna vertikala i one se ne bi trebale uspoređivati. Završetkom sveučilišnog studija možete nastaviti svoje obrazovanje sve do stupnja doktora znanosti, dok putem stručnih studija, možete najviše steći naziv stručnog specijalista. Mi pri svome fakultetu imamo i stručni studij, koji je sada i fizički odvojen od sveučilišnog, budući da se nastava izvodi u našim prostorijama u kampusu Borongaj. Na stručnim studijima jednostavno rečeno, uči se kako raditi neki posao, dok se na sveučilišnim uči i kako se nešto radi i zašto se radi na taj način, pojasnio je dekan Tonći Lazibat.
Proizvodnjom afere na Ekonomskom fakultetu nastojale se afirmirati privatne visoke škole
Ekonomski fakultet obilježila je 2008 godine afera s kupovanjem ispita, nazvana Indeks, gdje je nekolicina profesora optužena za primanje mita u zamjenu za poklanjanje ocjena.
– Mislim da se tu bespotrebno digla hajka protiv naše ustanove, besramnim napadima i poluistinama. Dijelom su za napade zaslužne i privatne visoke ekonomske škole, koje su se nastojale afirmirati, na način da nas degradiraju. Na tržištu ima prostora za sviju. Primjerice srednjovječni ljudi koji se žele upoznati sa strukom, a uz to imaju novca, često će se odlučiti za privatni studij, objašnjava dekan.
U planu uvođenje 0+5 modela studija i stručne prakse koja će se vrednovati ECTS bodovima
Dekan Lazibat je na čelu Ekonomskog fakulteta već četvrtu godinu. Ovo mu je zadnja godina mandata, a ustrajat će na još nekim poboljšanjima.
– Trenutno je u postupku prelazak iz modela sveučilišnog studija četiri plus jedan na 0+5, budući da smo zaključili da se glavnina studenata odlučuje za tu završnu godinu, odnosno diplomski studij. Potrudit ćemo se i uvesti da studenti imaju više stručne prakse, pa i da se ona donosi određeni broj ECTS bodova, o planovima govori dekan Lazibat.
Spomenuo je i kako je već za ove četiri godine uveo nekolicinu noviteta. Kada je riječ o infrastrukturi, uređene su prostorije za stručni studij u kampusu Borongaj, obnovljena je kongresna dvorana te menza za studente i profesore, a napravljeno je i dizalo za invalide.
U programskom smislu pokrenut je doktorski studij ekonomije i sigurnosti, utrostručen je broj studentskih migracija i dolaznih i odlaznih. Unaprijeđeno je izdavaštvo, pa se tako na fakultetu godišnje objavi deset do 12 novih naslova. Osim toga se na Ekonomskom fakultet izdaje i desetak međunarodnih znanstvenih časopisa.
