Dekanica TVZ-a: Mnogi studenti po načinu ispitivanja nisu spremni ponovno ići u srednju školu
Većini studenata je poznato tko je na čelu sveučilišta na kojemu studiraju, no za razliku od rektorske pozicije, rijetkima je poznato što je Vijeće veleučilišta i visokih škola kao i tko je predsjednik istoga. Vođeni tom činjenicom, razgovarali smo s dekanicom Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i predsjednicom spomenutog Vijeća Slavicom Ćosović Bajić kako bi nas uputila u sam rad veleučilišta i visokih škola. Otkrila nam je kako privatni fakulteti i javna veleučilišta surađuju sa sveučilištima, ali i način na koji posluje TVZ.
Foto: Srednja.hr
U Hrvatskoj je ukupno 15 javnih veleučilišta te 27 privatnih visokih škola, a dekani istih članovi su Vijeća veleučilišta i visokih škola. Mnogim studentima spomenuto tijelo nije poznato, za razliku od rektorata, stoga smo kroz razgovor s predsjednicom Vijeća Slavicom Ćosović Bajić odlučili studentskoj populaciji približiti javna veleučilišta i privatne visoke škole.
Predsjednik Vijeća član je Rektorskog zbora bez prava glasa
Slavica Ćosović Bajić je pri kraju prvog mandata kao dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu dok je na poziciju predsjednice Vijeća zasjela 1. siječnja 2012. godine. Funkcija predsjednika je povezana s funkcijom dekana, stoga ako osvoji drugi mandat na TVZ-u, Ćosović Bajić će moći nastaviti svoj mandat kao predsjednica Vijeća jer isti ne ističe završetkom ove akademske godine.
Predsjednik je po svojoj funkciji član Rektorskog zbora bez prava glasa. To je zbor svih rektora hrvatskih sveučilišta pa je uključen i rektor sveučilišta u Mostaru. ‘Bez prava glasa’ je status koji imamo kao pridruženi član Rektorskog zbora. Imamo priliku čuti što se radi na sveučilištima te možemo i sami predložiti neke teme i točke dnevnog reda. Drugim riječima, imam pravo diskutirati, a to pravo i koristim, iako ne mogu glasati, rekla nam je predsjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola.
Svake akademske godine mijenja se sveučilište koje vodi Rektorski zbor, a ove godine voditelj je pulski rektor Alfio Barbieri. Ćosović Bajić je dodala kako se na nedavno održanoj sjednici upravo raspravljalo o temi koju je ona predložila – prijenosu nastave na daljinu.
Sveučilišni studiji su odvojeni od veleučilišnih
– Sveučilišni studiji su na neki način odvojeni od veleučilišta i visokih škola, no privatno imamo dobru suradnju. TVZ tako ostvaruje dobru suradnju s Filozofskim fakultetom na čijem su studiju Informatologije naši doktorski kandidati. Do sad nismo uspjeli postići da na svim fakultetima naši specijalisti mogu nastaviti daljnje obrazovanje, ali uz FFZG to još mogu i na Grafičkom fakultetu, istaknula je dekanica TVZ-a.
Dodala je kako imaju i specijaliste koji su prijavili doktorate na sveučilištima u Ljubljani i Mariboru s kojima imaju potpisan sporazum. Tvrdi kako TVZ-ovci imaju potrebne kvalifikacije mada se radi o stručnim i specijalističkim studijima – u Sloveniji stiču 300 ECTS bodova, što je po hrvatskom kvalifikacijskom okviru ekvivalent preddiplomskom i diplonskom studiju na sveučilištu.
Doktorski studiji su za sposobne studente, a ne bogate
Međutim, zagrebački FER je jako rigorozan pa su na tom fakultetu stavili zabranu da kod njih specijalisti s TVZ-a pohađaju doktorske studije.
– Na FER-u imaju takvo mišljenje da našim specijalistima fale neka znanja i da zato ne mogu kod njih upisati doktorski studij. Kad je bolonja uvedena 2005. godine nije se zamislila takva praksa. Mislilo se da će postojati i obrnuta mogućnost, jer nakon preddiplomskog studija na FER-u, studenti dolaze na TVZ te upisuju naš specijalistički studij informatike. Procijenili su da stječu neka druga znanja, vještine i kompetencije što im više odgovara za praktičan rad, tvrdi Ćosović Bajić.
Svega 20-30 posto studenata upisuje specijalistički studij
Prema riječima dekanice Ćosović Bajić, svega 20 do 30 posto studenata na TVZ-u nastavlja obrazovanje na specijalističkim studijima. Razlog je u tome što je bolja veza između tržišta rada i stručnih studija.
Vijeće studenata izborilo se za subvencioniranu prehranu
– Stručni studiji su nastali iz visokih i viših škola koje su trajale dvije i pol ili tri godine, što znači da se nije rezao dio programa nego su se ti programi na neki način transformirali, a po svom trajanju su na istom broju godina. Naši su programi imali puno manju modifikaciju u odnosu na sveučilišne studije koji su trajali 4 ili pet godina, ističe predsjednica Vijeća dodajući kako zato većina studenata nastavlja na diplomsku razinu, ali ne i na specijalističku.
Ideju bolonje nije pratila materijalna potpora
Dekanica TVZ-a radila je na programima prilikom uvođenja bolonje te tvrdi da je ona jako dobro zamišljena, no da istu nije pratila materijalna potpora. Osnova bolonje je bila mobilnost, a kod stručnih studija je, kako Slavica Ćosović Bajić tvrdi, tu mobilnost bolonja presjekla s nemogućnošću vertikalne prohodnosti.
– Bolonja je financijski puno skuplja nego stari program, ali sama metodologija ne znači nužno i kvalitetu završenih studenata. U nekim slučajevima se išlo na srednjoškolske režime što dio studenata smeta jer su oni ipak jedna grupacija koja hoće imati slobodno mišljenje pa nisu spremni ponovno ići u srednju školu gledajući ispitivanja i provjere znanja, smatra dekanica TVZ-a.
Što se tiče vrućeg problema – podređivanja upsinih kvota tržišnim potrebama, Ćosović Bajić tvrdi da one kvote koje financira država treba prilagoditi tržištu. Dodaje kako treba naći pravu mjeru te da je od broja studenata važnija inovacija programa.
