Ovom prilikom vam donosimo seriju tekstova koji se bave žarištima kulture i kultnim studentskim okupljalištima. Prvi na redu je KSFF odnosno Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je centar političkog i kulturnog aktivizma već gotovo 25 godina.
Galerija 13 Fotografija
OtvoriMarx, Engels, Lenjin na crvenom zidu, estravagantni Isus Krist vas gleda s druge strane, superjunakinje golemih grudi iznad glava, šank, klupica i kutna garnitura – kulisa su jednog od ključnih mjesta zagrebačkog studentskog života.
U auli Filozofskog fakulteta već dva desetljeća kuca srce većine kulturnih i političkih akcija zagrebačkih studenata – Klub studenata Filozofskog fakulteta. Nemoguće je KSFF jednoznačno opisati, jer za svakog studenta i profesora on znači nešto drugo. Riječ je o kultnom mjestu. KSFF je centar većine studentskih aktivističkih djelatnosti, prostor je to u kojem djeluju razne udruge i u kojem se spontano vode višesatne debate.
Mjesto je to koje svako malo ugosti mlade glazbenike, a istovremeno vrši funkciju političke arene i dnevnog boravka za sve studente ovog golemog fakulteta.
Inkubator ideja rodio Močvaru
Malo prije prvog maja, u jeku priprema za Praznik rada i mi smo posjetili Klub u kojem su se isplele brojne legende studentskog života.
– Ovo je prostor s vrlo dugačkom tradicijom. Cijela priča je počela negdje 1990. godine kada je jezgru Kluba činilo svega nekoliko ljudi. U ranim 90-ima ljudi koji su osnovali Klub dobili su od fakulteta prostor dolje u podrumu. Točno ispod današnje lokacije, priča nam Hrvoje Fruk, nekadašnji predsjednik KSFF-a, a danas tehnički suradnik na Filozofskom fakultetu.
Tih ‘sezona’ kada je zbog rata u Hrvatskoj malo kome bilo do organiziranja, na Filozofskom se kuhala budućnost zagrebačke kulturne scene i rađale su se ideje koje danas gotovo nitko ne povezuje s ovom lokacijom.
– Ovaj fakultet je sam po sebi poseban. Kroz njega prođe jako puno ljudi i prostor je otvoren za sve. Tako je bilo i od samih njegovih početaka. Udruge poput Diskrepancije i USF-a (Udruženje studenata Filozofije) koje su u to vrijeme djelovale na fakultetu nisu imale svoje prostorije, već su u KSFF-u održavale svoje sastanke. Puno je inicijativa počelo na ovom mjestu. Recimo, Udruženje za razvoj kulture koje danas vodi Močvaru prve koncerte je organiziralo u KSFF-u. Nakon što su prerasli Klub, Udruženje je prešlo u Runjaninovu gdje je bila prva Močvara, zatim Krivi put, a danas H2O, priča nam Fruk i otkriva relativno nepoznate detalje iz povijesti Kluba.
Na udaru političkih elita – zabraniti tribinu o slobodi govora
Kako su se studenti organizirali prije 90-ih?
Klub je krajem 90- ih ušao u turbulentnu fazu u kojoj su mu klipovi podmetani zbog, u najmanju ruku, neobičnih odnosa s upravom.
– Tadašnja uprava je imala problem s programima koje je Klub radio, jer se u podrumu Filozofskog fakulteta okupljao krug ljudi s drugačijim stavovima od onih koje je imao režim na vlasti. Razmjere problema s kojim su se tada susretali KSFF-ovci oslikava jedna groteskna zabrana iz tog vremena – naime, zabranjeno je održavanje tribine o slobodi govora, priča nam Fruk.
Malo nakon toga Klub ostaje bez svog prostora. Studenti i profesori su se pobunili i od uprave tražili da se KSFF ponovo ‘udomi’.
‘Ako ih stavimo u aulu neće moći raditi bilo što’
Naravno i za ponovno useljenje Kluba u fakultetske prostorije je vezana jedna legenda. Kako nam priča današnji tajnik KSFF-a Nikola Ptić, studenti su te 1998. zapravo ‘osvojili’ prostor u auli.
– Urbana legenda je da se događao tulum u auli, a ovaj prostor gdje je danas KSFF bio je spremište ili odlagalište uredskog materijala. Priča se kako su studenti tad zaključili kako to i nije nešto naročito funkcionalno pa su spontano ušli u taj prostor. Zgodno je izgledao, a u njemu nije bilo ništa bitno. Navodno je kasnije dogovoren s Upravom baš taj prostor, priča Ptić.
Iako u toj priči ima vjerojatno puno istine postoje i neki praktični razlozi zbog kojih su iz fakultetskog rukovodstva dali studentima upravo ovaj otvoreni i dobro pregledni prostor tvrdi Fruk. – Kasnije sam čuo kako je fakultet dao studentima ovaj prostor jer je na otvorenom prostoru. Vodili su se logikom ‘ako ih stavimo u aulu, neće moći raditi bilo što jer će ih svi vidjeti’, kaže.
'Ko dnevni boravak u kojem nekako uvijek završiš'
KSFF-ovski kulturni preporod i velika blokada
Nakon toga je nastupilo zatišje, ali uskoro se formirala nova grupa ljudi koja se u prvom redu bavila kulturom. Klub se od kraja 90-ih okrenuo kulturnim manifestacijama. Zapravo, od političkog su se aktivizma prilično distancirali sve do velike blokade Sveučišta 2009. godine. Političko se djelovanje svodilo na širenje ideja i dijaloga među ljudima suprotstavljenih mišljenja.
– Ideja o blokadi rodila se u klubu. Tijekom niza druženja spontano se problematizirala ‘Bolonja’ i sazrela je ideja koja se kasnije proširila Sveučilištem, priča nam Ptić. Na pitanje o budućim akcijama, tajnik KSFF-a se samo znakovito nasmješio i dodao kako se i sada u Klubu događaju neke stvari koje sugeriraju neke konkretne poteze ukoliko se uvođenje školarina ne zaustavi.
Mjesto demokratičnije od društva
No KSFF je ipak nešto više od kulturnog katalizatora i političke arene te bi ga bilo suludo svesti na samo te dvije kategorije. Zona je to u kojoj se kontradikcije vide na svakom uglu. Počevši od, na početku spomenutog Isusa i tri ideologa komunizma, pa sve do ideja koje se mogu čuti u ovom prostoru. U potrazi za duhom KSFF-a došli smo do jedne ključne točke, a to je dijalog.
– Uvijek se težilo tome da ne bude diskriminacije. Svatko tko je imao nešto za reći mogao je to napraviti u KSFF-u. Tako je prva feministička sekcija na Fakultetu ranih 90-ih nastala u podrumu, a organizirana su i gay-friendly događanja. Klub nikada nije bio isključiv. Kad netko počne definirati program u tom trenutku se počinje diskriminirati sve ostale, sažeo nam je poantu Fruk i nastavio u istom stilu.
– Ovuda prolazi gomila ljudi od desničara do teških ljevičara. KSFF se nikada ne vodi u konkretnom smjeru. Poanta je da se privuče što više ljudi različitih mišljenje. To se vidi i po muzici koja se ovdje može čuti – od Miše Kovača do Bandiere Rosse, zaključio je, a mi bismo dodali – KSFF je jednostavno utjelovljenje duha samog Filozofskog.
Ruka ruku mije
Kamo dalje rođače?
Prije par tjedana smo razgovarali s tajnikom Ptićem i on nam nije mogao točno reći u kojem smjeru će se kretati KSFF, jer ‘ Klub nema klasičnu strukturu i djeluje na principu direktne demokracije u kojoj svi članovi odlučuju u kojem će smjeru kretati, a program se donosi na tjednoj bazi’. Upravo ovih dana smo svjedoci jednog spontanog aktivizma na FFZG-u na kojem se rodio najjači otpor građanskoj inicijativi ‘U ime obitelji’, a kojeg je pokrenula LGBTIQ sekcija AUT.
Već danima se prikupljaju potpisi podrške ‘onim drugima’, a baza je, pogađate, u KSFF-u. Iako je nepoznato u kojem će smjeru ovo kultno mjesto stra krenuti jasno je samo da će biti jednostavno – drugačije i hod po žici kojim se preispituju društvene norme se nastavlja.