Vijesti

Rektor Damir Boras prošle je godine navršio 65. godina, a da bi mu se rektorski mandat nastavio, morao je na svojoj matičnoj ustanovi, Filozofskom fakultetu dobiti dozvolu za produžetak rada, jer to nalaže Zakon. Zbog čitave situacije na tom fakultetu, matična mu ustanova od nedavno postaje Učiteljski fakultet, gdje je Boras potpisao ugovor redovitog profesora na 20 posto radnog vremena. Dozvola koju je fakultet izdao traje do 2019., a Borasov rektorski mandat do 2018., pa postoji mogućnost da se još jednom kandidira za rektora. Taj drugi mandat mogao bi biti prekinut, jer će prije isteka Boras navršiti 70 godina. Osim ako na snagu ne stupi novi zakon u čijoj izradi sudjeluje sam Boras, a može mu omogućiti da ostane rektor do navršene 74. godine života.

[LEX BORAS] Izmjene zakona s kojima će za rektore sedamdesete postati nove šezdesete
Rektor Damir Boras Ilustracija: srednja.hr

Da bi rektor bio rektor, 20 posto radnog vremena mora biti zaposlen na nekom od fakulteta kao redoviti profesor. Rektor Boras to je mjesto imao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon što je pred par mjeseci napunio 65 godina, isti fakultet do kraja akademske godine morao mu je izdati dozvolu za produžetak rada nakon 65. Trenutna situacija, odlazak dekana Previšića i akademika Ježića dali su naslutiti kako se to neće dogoditi, pa je rektor potražio neke druge solucije. U protivnom, rektorski mandat morao bi prekinuti na pola. 

Tu ulijeće oglas za posao na Učiteljskom fakultetu u Petrinji gdje se tražio redoviti profesor za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informacijski sustavi, područje u kojemu je Boras radio na Filozofskom. Sve se poklopilo, pa je tako rektor bio jedini kandidat za ovu poziciju i sukladno tome, posao je dobio.

Dobar posao u Petrinji 

No, nije baš sve išlo glatko i po planu. Naime, oglasom je tražen profesor u punom radnom vremenu, a Boras je takav ugovor već imao kao rektor. Prema Zakonu o radu, osoba ne može biti zaposlena na dva različita mjesta u punom radnom vremenu, pa posao na Učiteljskom propada. 

Kozmičke sile ponovno se ujedinjuju, pa je tako objavljen oglas za posao redovitog profesora na Grafičkom fakultetu, ovoga puta na 20 posto radnoga vremena, a također u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. 

Ipak, obrat se događa još jednom, pa Boras potpisuje ugovor s Učiteljskim na 20 posto radnog vremena, te je iskoristio zakonsku mogućnost i zatražio od Učiteljskog fakulteta dozvolu za produžetak rada nakon 65. godine što mu je i omogućeno na rok od dvije godine. Rektor je tako izbjegao prisilnu mirovinu, a dozvola mu prema riječima dekana Ivana Prskala traje do rujna 2019. godine, dok mu rektorski mandat ističe u rujnu 2018. godine, što ostavlja mogućnost da se opet kandidira za poziciju rektora. 

Međutim, ako osvoji novi mandat, prije kraja istog navršio bi 70 godina i tu prema postojećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nastaje problem – ne bi mogao ostati rektor do kraja svog drugog mandata. Slučajno ili ne, trenutno je u izradi novi Zakon, koji bi rektoru Borasu omogućio da ostane rektor i do kraja sljedećeg mandata, a najdulje do 74. godine života.

Sedamdesete su nove šezdesete

Mnogi su taj novi Zakon prozvali lex Boras, jer u Povjerenstvu koje radi na novom Zakonu sjedi upravo sam Boras, a isti u jednu ruku rješava sve probleme na koje bi rektor mogao naići ukoliko ponovno želi biti rektor. Ako se žele ponovno kandidirati za rektore, ovaj Zakon mogao bi koristiti i rektoru osječkog Sveučilišta, Željku Turkalju (rođen 1950., za rektora izabran 2013.), te rektoru Libertasa Dušku Pavloviću (rođen 1952., za rektora izabran 2016.).

Stavak 8, Članak 102. Zakona, koji bi im omogućio novi mandat koji bi odradili u potpunosti, po novom će glasiti ovako: 

- Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada, zaposlenik na najvišem znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju odnosno nastavnom radnom mjestu profesora visoke škole u trajnom zvanju može sa sveučilištem, sastavnicom, veleučilištem ili visokom školom zaključiti ugovor o radu do kraja akademske godine u kojoj navršava 70 godina života. Sveučilište, sastavnica, veleučilište ili visoka škola mogu svojim općim aktom propisati kriterije izvrsnosti za produženje ugovora o radu, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. 

Dolazi do određenih promjena u stavku 11 istog tog Članka. 

- Nastavnik stariji od 65 godina kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, kao i nastavnik iz stavka 8. ovog članka kada mu prestane ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, mogu se na određeno vrijeme zaposliti na drugom visokom učilištu pod uvjetima i postupku iz stavaka 8. ili 9. ovog članka, ako se na raspisani natječaj na tom visokom učilištu nije javio odgovarajući pristupnik. Takav nastavnik ne može biti jedini nositelj obveznih predmeta na tom visokom učilištu, stoji u prijedlogu Zakona. 

Dodatne izmjene koje se odnose na uređenje dobne granice rektora, ali i način njegova izbora uvedene su i u prvu stavku 57. članka, pa je dodano kako će osim redovitih profesora, rektor biti biran i iz redova redovitih profesora u trajnom zvanju. U istom Članku naglašeno je i kako se mandat rektora može jednom ponoviti i ne prestaje kada navrši 65 godina, što vrijedi za sve ostale zaposlenike na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, nastavnom i stručnom radnom mjestu.

Članovi Povjerenstva koje radi na izradi novog Zakona
Osim rektora Damira Borasa, članovi Povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju su: Frane Staničić (Pravni fakultet u Zagrebu), Tomislav Sokol (pomoćnik u MZO), Ružica Beljo Lučić (Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala), Ivo Družić (Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehbološki razvoj), Branko Matulić (prorektor Sveučilišta u Splitu),  Josip Faričić (prorektor Sveučilišta u Zadru), Željko Potočnjak (Pravni fakultet u Zagrebu), Vlatko Cvrtila (Vijeće veleučilišta i visokih škola), Milan Pelc (Institut za povijest umjetnosti), Stjepan Ćurčić (Hrvatski studentski zbor), Karlo Kolesar (Hrvatski studentski zbor), Mislav Balković (Hrvatska udruga poslodavaca), Ivica Šušak (Hrvatski institut za povijest), Heli Hajdić-Nikolić (Sveučilište u Zagrebu), Darko Bošnjak (Medicinski fakultet Zagreb), Zdenka Barišić (Sveučilište u Osijeku), Zoran Pičuljan (Veleučilište Baltazar) i Mirjana Gospić (Agencija za znanost i visoko obrazovanje).

Nova definicija sveučilišnog odjela i raspodjela studentskih predstavnika 

Još jedna slučajnost je da se novim Zakonom mijenja i definicija sveučilišnog odjela, taman par mjeseci nakon što je donesena odluka da Hrvatski studiji umjesto centra postanu baš odjel, što je za mnoge bilo protuzakonito. Naime, dosadašnji zakon propisuje kako se sveučilišni odjel 'osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.' Ta stavka se sada mijenja i glasit će: 

- Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja izvodi studijske programe te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom ili više znanstvenih polja ili znanstvenih područja, odnosno u područjima umjetnosti, stoji u prijedlogu Zakona.

Prošle godine, nakon razrješenja dekana Previšića, Boras je na čelo Filozofskog fakulteta postavio v.d. dekana Željka Holjevca, kojeg je Fakultetsko vijeće Filozofskog naknadno smijenilo. U skladu s tim imenovanjem, a u korist rektora Borasa idu i nove odredbe prema kojima će u slučaju nepoštivanja zakona i drugih propisa i sličnim situacijama moći legalno 'suspendirati dekana ili drugog čelnika sastavnica i prodekana odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice i postaviti vršitelja dužnosti dekana i vršitelje dužnosti prodekana, odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice sve s odgovarajućom kvalifikacijom sukladno statutu sveučilišta i sastavnice, kako bi se osiguralo funkcioniranje sastavnice.'

Važne promjene uvode se i u raspodjele mjesta predstavnika studenata u senatu koje će se po novom određivati statutom sveučilišta, a isto je i s raspodjelom predstavnika studenata u vijeću fakulteta ili umjetničke akademije koje će se određivati statutom fakulteta ili umjetničke akademije. 

Novim zakonom dolazi i promjena za predstavnike sindikata. Naime, uprava sveučilišta je prema postojećem Zakonu sindikalne predstavnika morala zvati na sjednice senata. Po novom, to se mijenja. 

- Na sjednice senata mogu se po potrebi pozvati predstavnici sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluju u radu senata bez prava glasa, piše u prijedlogu.

Čitav nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju možete vidjeti u dokumentu u nastavku. 

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.