– Bolonja je uvela kaos u sustav, ali Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) će to ispraviti, najavio je Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Svjesni da je uvođenje Bolonje u hrvatsko obrazovanje od 2004. godine donijelo i niz negativnih posljedica, u Ministarstvu su odlučili napraviti dokument koji bi trebao dodatno osigurati kvalitetu hrvatskog obrazovanja. Na taj način suzbili bi se brojni nesrazmjeri u kvaliteti studiranja, neusklađeni ECTS bodovi i gotovo nikakva međustudijska suradnja.
Otkad je 2004. godine uveden u hrvatski obrazovni sustav, bolonjski proces imao je mnoštvo prepreka pri samom uvođenju, pa danas brojimo jednako toliko kaotičnih posljedica. Jedna od njih je broj studijskih programa koji je porastao s 400 na 1300, te neusklađenost ECTS bodova sa samim predmetima. U Ministarstvu je predstavljen Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, na temelju kojeg će se razviti standardi kvalifikacija i s kojima će se usklađivati obrazovni programi na fakultetima i na drugim razinama obrazovanja.
S Bolonjom smo uspjeli uvesti 900 novih programa
– Bolonja je uvela kaos u sustav, a Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) će to ispraviti, kazao je Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.
Naime kroz dvije godine u Hrvatskoj bi se trebali razviti novi standardi kvalitete u obrazovanju, pa bi se prema tim standardima trebali uskladiti svi obrazovni programi na fakultetima, ali i u srednjim školama.
Bolonja po mnogim točkama nije dobro implementirana. Nastavnci su nezadovoljni zbog pretjerane administracije koja im oduzima mnogo dragocjenog vremena, a uz to se cijelo vrijeme događa fenomen ekspanzije obrazovanja. – Prije uvođenja Bolonjskih programa akademske godine 2005/ 2006. bilo je oko 400 studijskih programa, a danas ih imamo oko 1300. Naravno dijelom je to zbog podjele na preddiplomski i diplomski studij, no došlo je i do znatnog povećanja broja studijskih programa u većini struka. Studijski programi koji ne budu udovoljavali standardima kvalitete kvalifikacija iz Registra HKO – a, neće moći podnijeti brend kvalitete HKO – a, najavila je Ružica Beljo Lučić, Jovanovićeva pomoćnica za visoko obrazovanje.
Mjenjat će se i nebulozne upisne kvote
Mnogi smatraju da Bolonja nije uvedena na pravi način jer je poanta da sveučilište ne bude toliko rascjepkano, već da bude što integrirano. U Hrvatskoj se sukladno Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju provodi reakreditacija visokih učilišta te se pokazalo da neki studijski programi ne ispunjavaju nužne uvjete propisane Zakonom i podzakonskim aktima te im je izdana uskrata dopusnice.
– Naprimjer Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobio je uskratu dopusnice za dislocirani studij u Koprivnici, jer je fakultet imao velik broj studenata u odnosu prema broju stalno zaposlenih nastavnika što narušava kvalitetu nastave, jasna je Lučić.
Veliki problem je i neusklađenost upisnih kvota s potrebama tržišta rada. Iako je određivanje upisnih kvota u okviru sveučilišne autonomije, za očekivati je da će se uzimati u obzir potrebe tržišta rada u Hrvatskoj.
– Ministarstvo će i svojim sustavom financiranja potencirati da se kvote na nekim fakultetima smanje, a na nekim područjima poput tehničkih i biotehničkih znanosti povećaju, najavljuje naša sugovornica.
Da bismo imali kvalitetu, moramo imati standard te kvalitete
Svaki fakultet trebao bi redovito preispitivati svoje studijske programe koji bi trebali imati visoke standarde kvalitete.
– To se redovito radi na sveučilištima. Na nekim sastavnicima češće, na nekima rjeđe, objašnjava Lučić.
Zbog toga je bitan Hrvatski kvalifikacijski okvir, koji bi trebao biti prvi korak u postavljanju novih standarda u hrvatsko obrazovanje.
Međutim, još nije definirano hoće li brojni studijski programi nužno morati odgovarati standardima u Registru HKO-a.
– Tek će izmjenama i dopunama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju biti definirano na koji način će se studijski programi usklađivati sa standardima kvalifikacija i hoće li biti moguće provoditi programe i izdavati diplome koje nisu bile usklađene s HKO-om, rekla nam je pomoćnica za visoko obrazovanje.
Studenti najbolje znaju koliko je štete Bolonja napravila
Negativne posljedice koje su se pojavile ulaskom Bolonje u hrvatski obrazovni sistem najviše su svjesni studenti.
– Sveučilište pušta mnogo novih predmeta i onda se događa da imate ECTS bodove raspodjeljene za brdo predmeta, pa taj broj ne odgovara njihovoj realnoj težini, objasnila nam je Petra Radetić, predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
Radetić nadodaje kako je međustudijska suradnja na katastrofalnoj razini, jer bi studenti morali moći upisivati predmete s drugih fakulteta, no taj postupak je toliko zakompliciran da se u praksi gotovo pa i ne koristi.
