Novoizabrani dekan FER-a nastojat će ukinuti sustav preduvjeta pri polaganju ispita

Na čelu zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva od 1. listopada 2014. godine naći će se novoizabrani dekan prof. dr. sc. Mislav Grgić. Radi se o najmlađem dekanu u povijesti FER-a koji je također izabrao i relativno mlađe prodekane. U razgovoru s prof. Grgićem doznali smo kako je teklo njegovo obrazovanje, rad na FER-u te što možemo očekivati tijekom njegova mandata.

Foto: srednja.hr

Izbor dekana na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu propisan je Statutom FER-a te je do sada svaki put aktualni dekan predlagao nekog od svojih prodekana za budućeg dekana. Stoga je ove godine prof. dr. sc. Nedjeljko Perić predložio za novog čelnika FER-a prof. dr. sc. Mislava Grgića, aktualnog prodekana za znanost, kojeg je kao kandidata za dekana potvrdio Senat Sveučilišta u Zagrebu, a zatim ga je sa 118 glasova 25. travnja 2014. godine tajnim glasovanjem izabralo Fakultetsko vijeće FER-a. Mislav Grgić će 1. listopada 2014. godine preuzeti dužnost kao najmlađi dekan u povijesti FER-a.

U razgovoru nam je 41-godišnji Grgić otkrio koga je i zašto izabrao za prodekane, kako je teklo njegovo obrazovanje kao i što možemo očekivati od FER-a u sljedeće dvije godine koliko će mu trajati (prvi) mandat.

Zagrebački FER-ovci potvrdili dominaciju još jednom pobjedom na Elektrijadi

Velika čast, ali i odgovornost

– Na mjestu prodekana za znanost na FER-u sam praktički četiri godine i s obzirom na stečeno iskustvo kao i započete aktivnosti bilo je logično da ću prihvatiti kandidaturu za novog dekana, otkrio nam je Mislav Grgić dodajući kako se radi o časti, ali i velikoj odgovornosti.

Od 206 članova Fakultetskog vijeća FER-a, na izboru je sudjelovalo 192, što je prema dosadašnjem iskustvu jako dobar odaziv. Grgić je za funkciju dekana trebao minimalno 104 glasa, a uspio ih je dobiti 118.

– Program sam dosta temeljito i detaljno napisao. Opisao sam cjelokupno djelovanje Fakulteta od organizacije, zaposlenika, zavoda te preko nastave, studenata, poslijediplomskog studija, istraživanja, cjeloživotnog obrazovanja, nakladničke djelatnosti pa sve do Inovacijskog centra, govori nam novoizabrani dekan FER-a.

Dekan FER-a: 'Prije državne mature bilo je jednostavnije'

Nastojat će ublažiti preduvjetni sustav za upisivanje predmeta

Grgić nam je pokazao kako se u zadnjem poglavlju svog programa bazirao na 16 prioriteta, od kojih je svakako najbitniji onaj da će novo vodstvo Fakulteta pokušati završiti sve to je započela još uvijek aktualna Uprava FER-a.

Također nam je otkrio kako će raditi na izgradnji novog studijskog programa pod nazivom FER-3. Program bi trebao biti završen na početku Grgićeva mandata, ali kako kaže, dok prođe postupak evaluacije i dok dobiju dopusnicu vjerojatno će ga pokrenuti tek na kraju mandata za dvije godine.

– Mi na FER-u imamo dosta rigidan i ograničavajući sustav preduvjeta, to jest polaganje jednog predmeta iz ljetnog semestra uvjetovano je položenim predmetom iz zimskog semestra. U novom studijskom programu nastojat ćemo minimalizirati ili, pak, ukinuti takve preduvjete, a zadržali bismo kontinuiranu provjeru znanja i sadašnje ispitne rokove, otkrio nam je Mislav Grgić koji još par mjeseci obnaša dužnost prodekana za znanost.

Studenti FER-a zbog greške u printanju moraju ponavljati ispit iz Upravljanja kakvoćom

Predavanja predstavljaju odmor u odnosu na posao s administracijom

Od nove akademske godine u Upravi FER-a, novom dekanu pridružit će se i prodekan za nastavu izv. prof. dr. sc. Marko Delimar, prodekan za znanost izv. prof. dr. sc. Gordan Gledec te prodekan za organizaciju i poslovanje izv. prof. dr. sc. Mario Vražić.

Grgić ističe kako na zagrebačkom Sveučilištu već postoji više mladih dekana u dobi od oko 40-ak godina te da je situacija takva zbog toga što su drugi postali svjesni kako dekanska funkcija nije više kao nekada isključivo počasna. Kako novoizabrani dekan FER-a kaže, radi se o izuzetno operativnoj funkciji s puno administrativnog posla koja zahtjeva brze reakcije i učinkovite odluke.

Prodekani kojima se Grgić ‘naoružao’ redom su uvažena mlada imena FER-a te ljudi koji su već stekli dobro iskustvo i uhodali se u poslove koje će od 1. listopada trebati obavljati.

Uz dekanski posao koji ga očekuje, Mislav Grgić nastojat će i držati predavanja koja zapravo smatra odmorom u odnosu na silnu administraciju kojom se bavi već četiri godine, ali će se i nastaviti baviti još minimalno dvije godine.

Loše strane državne mature: FER uveo Elementarnu matematiku zbog sve lošijeg predznanja brucoša

Kako su mu protekli srednjoškolski i studentski dani

Za kraj smo najmlađeg dekana FER-a vratili u prošlost te nam je ispričao kako je teklo njegovo obrazovanje od upisa u srednju pa sve do polaganja ispita na FER-u.

Prvi razred srednje škole Mislav Grgić je završio u CUO ‘Braća Ribar’ u Osijeku (današnja III. gimnazija), nakon čega se preselio u Zagreb te je odlučio nastaviti srednjoškolsko obrazovanje u XV. gimnaziji popularno zvanoj MIOC. – Brat mi je već studirao u Zagrebu i bilo je izgledno da ću i ja upisati fakultet u tom gradu. Kako su mi roditelji radili u državnim tvrtkama, zamijenili su posao i stan u Osijeku sa Zagrebom i tako sam morao napustiti školu i razred s kojim sam bio jako zadovoljan. Zatim sam se odlučio za MIOC jer je tada to bila najbolja škola, prisjetio se srednjoškolskih dana novi dekan FER-a.

Kad je razredno vijeće izglasalo da može nastaviti školovanje u XV. gimnaziji bilo mu je jako teško prilagoditi se pa je prvo polugodište imao puno jedinica i dvojki. No na kraju školske godine napredovao je do odličnog uspjeha te iznenadio čak i svoju razrednicu. Tijekom svojih osnovnoškolskih i srednjoškolskih dana posebno ističe da je bio strastveni rješavatelj zadataka iz matematike. Godine 1990. dobio je posebnu nagradu Matematičkog-fizičkog lista, časopisa na koji je i dandanas pretplaćen.

Prilikom odabira studija 1992. godine, Grgić se dvoumio između PMF-a i FER-a. No u zadnjem je trenutku odlučio odustati od PMF-a. Išao je “na sve ili ništa” i papire predao samo na FER, odnosno tadašnji ETF.

Na prijamnom ispitu bio je oko 20. mjesta što mu je otvorilo vrata da postane demonstrator na predmetu “Fizikalne osnove elektrotehnike”. – S obzirom na to da se radilo o jednom od najtežih predmeta na prvoj godini, demonstratori su bili oslobođeni tzv. blic-testova, što je ujedno trećina ispita. Ispit sam položio s dovoljnom ocjenom, a iz svih ostalih predmeta sam dobio pet. Tako mi je indeks izgledao sve do treće godine. Na svakoj strani indeksa sve same petice i uvijek po jedna dvojka ili trojka, s osmjehom nam je Grgić prepričao svoje studentske dane na Fakultetu koji će uskoro voditi.

Odgovori